ICYUMWERU CYA GATATU CY’ADIVENTI A
12/12/2004
Iz 35, 1-6a.10
Yak 5,7-10
Mt 11,2-11
«Nimukomeze amaboko yananiwe, mutere imbaraga amavi adandabirana». Ngiyo intero umuhanuzi Izayi azuhuzanyije umuryango w’abemera kuri iki cyumweru cya gatatu cy’adiventi. Nimukomere, mwoye gutinya kandi mwihangane nk’umuhinzi ategereza isarura; iyo ni inama ya mutagatifu Yakobo mu isomo rya kabiri. Ni byo turi mu gihe cyo kwitegura Nyagasani Yezu Kristu, tugomba rero kutarambirwa kandi tukarangwa n’imigenzereze iboneye. Mu ivanjiri, Yohani Batisita yohereje kubaza Yezu niba koko ariwe wagombaga kuza. Igisubizo twacyumvise: Yezu yarababwiye ati nimugende muvuge ibyo mwabonye. Ibyo si ibindi ni iyuzuzwa ry’ubuhanuzi bwa Izayi bukubiye mu isomo rya mbere: impumyi zirabona, ibipfamatwi birumva, abacumbagira baragenda neza, imiragi biravuga…Muri make muntu ariyereka imbere y’Imana kuko izina ryayo ari ritagatifu.
Mu bihe bikomeye by’itotezwa ry’abayahudi ryakozwe n’abanazi, hari abayahudi batekerezaga amwe mu magambo yo muri bibiliya, nk’ayo twateguriwe kuri iki cyumweru, bakaganyira Imana Uhoraho, bati Nyagasani bya bitagangaza wakoreraga ba sogokuru byagiyehe? Kuki waduteye umugongo? Bagatakira Imana basa nabibutsa ko isezerano ryayo ryagombye kwigaragaza no mu magorwa bari barimo. Sitanze urugero ku bayahudi nkaho aribo bari bafite ikibazo cyo gusobanikirwa n’ijambo ry’Imana bonyine ahubwo uwemera wese ashobora kugwa mu gishuko cyo gushaka kubyaza Imana ibitangaza: nonese amayaga yacu ntakeneye imvura? Impumyi, ibiragi, ibipfamatwi, abacumbagurika si benshi? Abihebye n’abo byashobeye ntitwuzuye isi? Yezu twemera ni wowe koko wasezeranijwe amahanga cyangwa dushakashakire ahandi? Dukomeze tukwihambireho uzadukiza cyangwa tuziguruke dutegeshe ahandi?
Intumwa zari zoherejwe na Yohani Batisita, zagombye kuba zitaravunitse mu gusubiza uwari wazitumye kuko ibyo Yezu yakoraga byarirangaga. Nyamara ubanza bitari byoroshye, kuko Yezu yahise abaza abari aho ibibazo bitoroshye: Mwagiye kureba iki mu butayu? Twibuke ko mu butayu ariho Yohani yigishirizaga. Ndibwira yaranababwiriragamo, ati mugenzwa ni iki? Kubona agakiza kagaragaza ikuzo ry’Imana mu bantu cyangwa gutangarira gusa ibigezweho? Yezu azananyuzamo ase n’ubacyurira ati ni imigati mwariye mukijuta ituma munkurikira, aho ni nyuma y’itubura ry’imigati.
Ese ko ubu ari twe tubwirwa, harya tugenzwa ni iki muri Kiriziya y’Imana? Icyo ni ikibazo twabajijwe umunsi tubatizwa, cyangwa se cyabajijwe ababyeyi bacu: aba bana murabasabira iki muri kiriziya y’Imana? Ni ikibazo tubazwa iteka mbere yo guhambwa amasakaramentu ayo ariyo yose? Imana ntiduhatira umukiro nk’inka bajyana mu rupangu ngo bazitere umuti. Ishaka ko iteka tugira uruhare mu kwakira umukiro yatugeneye muri Kristu Nyagasani. Iyo tubigenje dutyo, ineza yayo isesekara muri twe kandi ikagera no mu bayo bose. Icyo gihe ibiragi biravuga, abacumbagira bakagenda, ibipfamatwi bikumva… Nonese tutagiye kure, si abagiye bakira ingabire y’Imana badufashije natwe kuyimenya! Imiryango imwe n’imwe ifite ingabire zihariye zo kwita ku bamugaye, nayo nuko yavutse. Ibyo abafurere ba mutagatifu Gaburiheli bakora, abizeramariya, abamisiyonari b’urukundo ba Tereza w’i Karikuta, n’abandi batabarika bigaragaza ko Imana twemera yigaragariza abayishakashaka bose kandi ko mu mpera zose z’isi hatazabura abasingiza izina ryayo.
Twoye kumera nka wa wundi waciye mu murima w’undi, wamwihaniza ati erega mirenge ni wowe ubwirwa. Ahubwo twakirane igishyika ijambo rya Nyagasani maze dukomere mu kwemera bityo natwe tubone uko dukomeza abandi.
«Hahirwa utazagusha n’ibyo nkora».
Ushoborabyose nabahe umugisha mi izina ry’Imana Data na Mwana na Roho Mutagatifu, amina.
samedi 28 avril 2007
ICYUMWERU CYA GATATU CY’ADIVENTI A
ICYUMWERU CYA GATATU CY’ADIVENTI A
12/12/2004
Iz 35, 1-6a.10
Yak 5,7-10
Mt 11,2-11
«Nimukomeze amaboko yananiwe, mutere imbaraga amavi adandabirana». Ngiyo intero umuhanuzi Izayi azuhuzanyije umuryango w’abemera kuri iki cyumweru cya gatatu cy’adiventi. Nimukomere, mwoye gutinya kandi mwihangane nk’umuhinzi ategereza isarura; iyo ni inama ya mutagatifu Yakobo mu isomo rya kabiri. Ni byo turi mu gihe cyo kwitegura Nyagasani Yezu Kristu, tugomba rero kutarambirwa kandi tukarangwa n’imigenzereze iboneye. Mu ivanjiri, Yohani Batisita yohereje kubaza Yezu niba koko ariwe wagombaga kuza. Igisubizo twacyumvise: Yezu yarababwiye ati nimugende muvuge ibyo mwabonye. Ibyo si ibindi ni iyuzuzwa ry’ubuhanuzi bwa Izayi bukubiye mu isomo rya mbere: impumyi zirabona, ibipfamatwi birumva, abacumbagira baragenda neza, imiragi biravuga…Muri make muntu ariyereka imbere y’Imana kuko izina ryayo ari ritagatifu.
Mu bihe bikomeye by’itotezwa ry’abayahudi ryakozwe n’abanazi, hari abayahudi batekerezaga amwe mu magambo yo muri bibiliya, nk’ayo twateguriwe kuri iki cyumweru, bakaganyira Imana Uhoraho, bati Nyagasani bya bitagangaza wakoreraga ba sogokuru byagiyehe? Kuki waduteye umugongo? Bagatakira Imana basa nabibutsa ko isezerano ryayo ryagombye kwigaragaza no mu magorwa bari barimo. Sitanze urugero ku bayahudi nkaho aribo bari bafite ikibazo cyo gusobanikirwa n’ijambo ry’Imana bonyine ahubwo uwemera wese ashobora kugwa mu gishuko cyo gushaka kubyaza Imana ibitangaza: nonese amayaga yacu ntakeneye imvura? Impumyi, ibiragi, ibipfamatwi, abacumbagurika si benshi? Abihebye n’abo byashobeye ntitwuzuye isi? Yezu twemera ni wowe koko wasezeranijwe amahanga cyangwa dushakashakire ahandi? Dukomeze tukwihambireho uzadukiza cyangwa tuziguruke dutegeshe ahandi?
Intumwa zari zoherejwe na Yohani Batisita, zagombye kuba zitaravunitse mu gusubiza uwari wazitumye kuko ibyo Yezu yakoraga byarirangaga. Nyamara ubanza bitari byoroshye, kuko Yezu yahise abaza abari aho ibibazo bitoroshye: Mwagiye kureba iki mu butayu? Twibuke ko mu butayu ariho Yohani yigishirizaga. Ndibwira yaranababwiriragamo, ati mugenzwa ni iki? Kubona agakiza kagaragaza ikuzo ry’Imana mu bantu cyangwa gutangarira gusa ibigezweho? Yezu azananyuzamo ase n’ubacyurira ati ni imigati mwariye mukijuta ituma munkurikira, aho ni nyuma y’itubura ry’imigati.
Ese ko ubu ari twe tubwirwa, harya tugenzwa ni iki muri Kiriziya y’Imana? Icyo ni ikibazo twabajijwe umunsi tubatizwa, cyangwa se cyabajijwe ababyeyi bacu: aba bana murabasabira iki muri kiriziya y’Imana? Ni ikibazo tubazwa iteka mbere yo guhambwa amasakaramentu ayo ariyo yose? Imana ntiduhatira umukiro nk’inka bajyana mu rupangu ngo bazitere umuti. Ishaka ko iteka tugira uruhare mu kwakira umukiro yatugeneye muri Kristu Nyagasani. Iyo tubigenje dutyo, ineza yayo isesekara muri twe kandi ikagera no mu bayo bose. Icyo gihe ibiragi biravuga, abacumbagira bakagenda, ibipfamatwi bikumva… Nonese tutagiye kure, si abagiye bakira ingabire y’Imana badufashije natwe kuyimenya! Imiryango imwe n’imwe ifite ingabire zihariye zo kwita ku bamugaye, nayo nuko yavutse. Ibyo abafurere ba mutagatifu Gaburiheli bakora, abizeramariya, abamisiyonari b’urukundo ba Tereza w’i Karikuta, n’abandi batabarika bigaragaza ko Imana twemera yigaragariza abayishakashaka bose kandi ko mu mpera zose z’isi hatazabura abasingiza izina ryayo.
Twoye kumera nka wa wundi waciye mu murima w’undi, wamwihaniza ati erega mirenge ni wowe ubwirwa. Ahubwo twakirane igishyika ijambo rya Nyagasani maze dukomere mu kwemera bityo natwe tubone uko dukomeza abandi.
«Hahirwa utazagusha n’ibyo nkora».
Ushoborabyose nabahe umugisha mi izina ry’Imana Data na Mwana na Roho Mutagatifu, amina.
12/12/2004
Iz 35, 1-6a.10
Yak 5,7-10
Mt 11,2-11
«Nimukomeze amaboko yananiwe, mutere imbaraga amavi adandabirana». Ngiyo intero umuhanuzi Izayi azuhuzanyije umuryango w’abemera kuri iki cyumweru cya gatatu cy’adiventi. Nimukomere, mwoye gutinya kandi mwihangane nk’umuhinzi ategereza isarura; iyo ni inama ya mutagatifu Yakobo mu isomo rya kabiri. Ni byo turi mu gihe cyo kwitegura Nyagasani Yezu Kristu, tugomba rero kutarambirwa kandi tukarangwa n’imigenzereze iboneye. Mu ivanjiri, Yohani Batisita yohereje kubaza Yezu niba koko ariwe wagombaga kuza. Igisubizo twacyumvise: Yezu yarababwiye ati nimugende muvuge ibyo mwabonye. Ibyo si ibindi ni iyuzuzwa ry’ubuhanuzi bwa Izayi bukubiye mu isomo rya mbere: impumyi zirabona, ibipfamatwi birumva, abacumbagira baragenda neza, imiragi biravuga…Muri make muntu ariyereka imbere y’Imana kuko izina ryayo ari ritagatifu.
Mu bihe bikomeye by’itotezwa ry’abayahudi ryakozwe n’abanazi, hari abayahudi batekerezaga amwe mu magambo yo muri bibiliya, nk’ayo twateguriwe kuri iki cyumweru, bakaganyira Imana Uhoraho, bati Nyagasani bya bitagangaza wakoreraga ba sogokuru byagiyehe? Kuki waduteye umugongo? Bagatakira Imana basa nabibutsa ko isezerano ryayo ryagombye kwigaragaza no mu magorwa bari barimo. Sitanze urugero ku bayahudi nkaho aribo bari bafite ikibazo cyo gusobanikirwa n’ijambo ry’Imana bonyine ahubwo uwemera wese ashobora kugwa mu gishuko cyo gushaka kubyaza Imana ibitangaza: nonese amayaga yacu ntakeneye imvura? Impumyi, ibiragi, ibipfamatwi, abacumbagurika si benshi? Abihebye n’abo byashobeye ntitwuzuye isi? Yezu twemera ni wowe koko wasezeranijwe amahanga cyangwa dushakashakire ahandi? Dukomeze tukwihambireho uzadukiza cyangwa tuziguruke dutegeshe ahandi?
Intumwa zari zoherejwe na Yohani Batisita, zagombye kuba zitaravunitse mu gusubiza uwari wazitumye kuko ibyo Yezu yakoraga byarirangaga. Nyamara ubanza bitari byoroshye, kuko Yezu yahise abaza abari aho ibibazo bitoroshye: Mwagiye kureba iki mu butayu? Twibuke ko mu butayu ariho Yohani yigishirizaga. Ndibwira yaranababwiriragamo, ati mugenzwa ni iki? Kubona agakiza kagaragaza ikuzo ry’Imana mu bantu cyangwa gutangarira gusa ibigezweho? Yezu azananyuzamo ase n’ubacyurira ati ni imigati mwariye mukijuta ituma munkurikira, aho ni nyuma y’itubura ry’imigati.
Ese ko ubu ari twe tubwirwa, harya tugenzwa ni iki muri Kiriziya y’Imana? Icyo ni ikibazo twabajijwe umunsi tubatizwa, cyangwa se cyabajijwe ababyeyi bacu: aba bana murabasabira iki muri kiriziya y’Imana? Ni ikibazo tubazwa iteka mbere yo guhambwa amasakaramentu ayo ariyo yose? Imana ntiduhatira umukiro nk’inka bajyana mu rupangu ngo bazitere umuti. Ishaka ko iteka tugira uruhare mu kwakira umukiro yatugeneye muri Kristu Nyagasani. Iyo tubigenje dutyo, ineza yayo isesekara muri twe kandi ikagera no mu bayo bose. Icyo gihe ibiragi biravuga, abacumbagira bakagenda, ibipfamatwi bikumva… Nonese tutagiye kure, si abagiye bakira ingabire y’Imana badufashije natwe kuyimenya! Imiryango imwe n’imwe ifite ingabire zihariye zo kwita ku bamugaye, nayo nuko yavutse. Ibyo abafurere ba mutagatifu Gaburiheli bakora, abizeramariya, abamisiyonari b’urukundo ba Tereza w’i Karikuta, n’abandi batabarika bigaragaza ko Imana twemera yigaragariza abayishakashaka bose kandi ko mu mpera zose z’isi hatazabura abasingiza izina ryayo.
Twoye kumera nka wa wundi waciye mu murima w’undi, wamwihaniza ati erega mirenge ni wowe ubwirwa. Ahubwo twakirane igishyika ijambo rya Nyagasani maze dukomere mu kwemera bityo natwe tubone uko dukomeza abandi.
«Hahirwa utazagusha n’ibyo nkora».
Ushoborabyose nabahe umugisha mi izina ry’Imana Data na Mwana na Roho Mutagatifu, amina.
ICYUMWERU CYA KABIRI CY’ADIVENTI A
ICYUMWERU CYA KABIRI CY’ADIVENTI A
05/12/2004
Is 11,1-10
Rm 15,4-9
Mt 3,1-12
«««Inkomoko ya Yese,Yezu Kristu, izashyirwa ejuru nk’ibendera ry’igihugu maze amahanga yose azaze ayigana», aya magambo y’umuhanuzi Izayi aradufasha kuzirikana ijambo ry’Imana ryo ku cyumweru cya kabiri cy’adiventi. Umutwe wa cumi n’umwe w’igitabo cy’umuhanuzi Izayi ukubiyemo ubuhanuzi buhomeye bwagombye kuba itegeko shingiro rya muntu aho ava akagera. Ngo nta we uzaba agikora nabi cyangwa ngo akore amahano ku musozi wanjye kuko igihugu kizasakarwamo n’ubumenyi bw’Uhoraho, nk’uko amazi yuzura inyanja. Hazabaho ubusabane mu biremwa byose: ikirura n’intama, ingwe n’ihene, icyana n’icyana cy’intare, inka n’igicokoma...Ibi nibyo Pawulo mutagatifu yifurizaga abakristu b’i Roma mu rwandiko yaboherereje, agira ati Imana nibahe kwihangana no guhuza ibitekerezo nk’uko Kristu Yezu abishaka, kugira ngo, mu mutima umwe no mu ijwi rimwe, muhe Imana ikuzo. Si icyifuzo cyangwa impanuro, ahubwo ni ubutumwa bugomba kwamamazwa mu ijwi riranguruye nk’igihe cya Yohani Batisita, ijwi ritangaza ukwisubiraho: «noneho nimugaragaze imigenzereze ikwiranya n’ukwisubiraho nyako». Wenda iyaba abashinzwe kumvikanisha iryo jwi barekaga ya mizindaro y’indangururamajwi maze bakitabaza uburyo ubu bugezweho bukoreshwa mu kumenyekanisha ahari bubere umuganda cyangwa inama z’imirenge. Abadaheruka i Rwanda cyangwa abatuye mu migi batavaho babura uwo babaza, mu gitondo ahagana mu nkoko, hari umuntu urangurura ijwi agatangariza abatuye mu kagari amabwirira abagenewe.
Igihe cy’adiventi, turabizi, kiturarikira guhimbaza ukwigira umuntu kwa Kristu, iyobera dukesha natwe gusubirana isura nzima y’abana b’Imana, twari twaranyazwe n’icyaha. Kuba abana b’Imana ni ukongera gutegeka no gutunganya isi nko mu iremwa ryayo mbere y’uko muntu acumura. Twibuke ko igitabo cy’Intangiriro kitubwira ko ibyaremwe byose byari byiza maze Imana yarema muntu ngo igaza noneho ari akarusho. Ubuhanuzi rero bwa Izayi burashushyanya iremwa rishya kandi si ugusabanya ibyaremye bishishikaje Imana, ahubwo ni ugusubiza muntu icyubahiro yahoranye imbere yayo. Ibyaremwe byose ntibishobora gusabana ku bwabyo cyangwa ngo bishihane muntu atabyitambitse hagati. Muntu niwe wenyine ufite ububasha bwo gutekereza no kugena imibanire y’ibindi biremwa byose. Ikindi ni muntu wenyene ushobora gushyikirana n’Uwamuhanze kuko ari we wenyine wifitemo ishusho ye. Akaya mvugo ngo ikuzo ry’Imana ni umuntu muzima n’ikuzo rya muntu ni…Aha ndahabateze ngo muzahavumbure. Uwo bizagora nzamutabara. Ariko igisubizo reka ngitazurire. Muracyibuka, ndabyizeye, ingabire indwi za Roho Mutagatifu twahawe mu gukomezwa. Uwo mémoire ye yaba yaratengushye cyangwa ka mutsingi karasibyemo bimwe, yakongera agasoma ririya somo rya Izayi: umwuka w’ubuhanga n’uw’ubushishozi, umwuka w’ubujyanama n’uw’ubudacogora, umwuka w’ubumwenyi n’uw’ukubaha Uhoraho kandi n'umwuka wo gutinya Uhoraho.
Muri izo ngabire za Roho, ibyaremwe byose byagenewe gufasha muntu gusingiza Imana no kuyiyoboka. Ni we ariko ugomba kubisabanyisha n’Uwabihanze atari ukubishyira muri bya bigo bororeramo inyamanswa ngo nyuma twicinye icyara ngo paradizo yagarutse ku isi. Ni byo amajyambere n’ubushakashatsi bigenda byereka ko inyamaswa zishobora gutozwa imwe mu mico ya muntu ndetse zikaba zashyikirana hagati yazo, zikanumvira muntu ku buryo butangaje- mwatekereza nk’ibikoreshwa inyamaswa muri za cirques-. Nyamara ariko ngo n’abantu bagenda bahungana gahoro gahoro cyane ko ubwo bushakashatsi bagirira inyamaswa baba bazishakaho ubucuti- mbyite ntyo kubera amaburakindi- kuko zo bazigirizaho nkana, maze ubwenge, butabuzemo ubugome, bugafasha muntu kwiremera isi imubereye ariko ibuzemo mugenzi we, umufasha bakwiranye, nk’uko igitabo cy’Intangiriro kitubwira iremwa ry’umugabo n’umugore. Paradizo ni iya muntu usabana n’Imana yamurembye maze ibindi biremwa bikamubera uburyo bwo kugaragaza ubuyoboke bwe. Ngaho rero iyi adiventi nidufashe gukwiza koko ubutabera bw’Imana mu biremwa byose: mbere na mbere mu mitima yacu, mu ngo zacu, mu miryango remezo, ku kazi dushinzwe, mu matsinda aduhuzahuza ni mugoroba , n’ahandi. Ibirura muri twe nibyorohere intama, ingwe zamenyereye gufata ku gakanu zicishe make maze ihene zibone agahenge, ibyana by’intare bireke inyana zikinagure n’ibicokoma byorohere inka. Muri make, umuntu nareke mugenzi we abe umuntu, amubere umuvandimwe, amubere Imana ndetse Imana y’i Rwanda. Noneho nimugaragaze imigenzereze ikwiranya n’ukwisubiraho nyako».
Nyagasani Yezu natane namwe.
05/12/2004
Is 11,1-10
Rm 15,4-9
Mt 3,1-12
«««Inkomoko ya Yese,Yezu Kristu, izashyirwa ejuru nk’ibendera ry’igihugu maze amahanga yose azaze ayigana», aya magambo y’umuhanuzi Izayi aradufasha kuzirikana ijambo ry’Imana ryo ku cyumweru cya kabiri cy’adiventi. Umutwe wa cumi n’umwe w’igitabo cy’umuhanuzi Izayi ukubiyemo ubuhanuzi buhomeye bwagombye kuba itegeko shingiro rya muntu aho ava akagera. Ngo nta we uzaba agikora nabi cyangwa ngo akore amahano ku musozi wanjye kuko igihugu kizasakarwamo n’ubumenyi bw’Uhoraho, nk’uko amazi yuzura inyanja. Hazabaho ubusabane mu biremwa byose: ikirura n’intama, ingwe n’ihene, icyana n’icyana cy’intare, inka n’igicokoma...Ibi nibyo Pawulo mutagatifu yifurizaga abakristu b’i Roma mu rwandiko yaboherereje, agira ati Imana nibahe kwihangana no guhuza ibitekerezo nk’uko Kristu Yezu abishaka, kugira ngo, mu mutima umwe no mu ijwi rimwe, muhe Imana ikuzo. Si icyifuzo cyangwa impanuro, ahubwo ni ubutumwa bugomba kwamamazwa mu ijwi riranguruye nk’igihe cya Yohani Batisita, ijwi ritangaza ukwisubiraho: «noneho nimugaragaze imigenzereze ikwiranya n’ukwisubiraho nyako». Wenda iyaba abashinzwe kumvikanisha iryo jwi barekaga ya mizindaro y’indangururamajwi maze bakitabaza uburyo ubu bugezweho bukoreshwa mu kumenyekanisha ahari bubere umuganda cyangwa inama z’imirenge. Abadaheruka i Rwanda cyangwa abatuye mu migi batavaho babura uwo babaza, mu gitondo ahagana mu nkoko, hari umuntu urangurura ijwi agatangariza abatuye mu kagari amabwirira abagenewe.
Igihe cy’adiventi, turabizi, kiturarikira guhimbaza ukwigira umuntu kwa Kristu, iyobera dukesha natwe gusubirana isura nzima y’abana b’Imana, twari twaranyazwe n’icyaha. Kuba abana b’Imana ni ukongera gutegeka no gutunganya isi nko mu iremwa ryayo mbere y’uko muntu acumura. Twibuke ko igitabo cy’Intangiriro kitubwira ko ibyaremwe byose byari byiza maze Imana yarema muntu ngo igaza noneho ari akarusho. Ubuhanuzi rero bwa Izayi burashushyanya iremwa rishya kandi si ugusabanya ibyaremye bishishikaje Imana, ahubwo ni ugusubiza muntu icyubahiro yahoranye imbere yayo. Ibyaremwe byose ntibishobora gusabana ku bwabyo cyangwa ngo bishihane muntu atabyitambitse hagati. Muntu niwe wenyine ufite ububasha bwo gutekereza no kugena imibanire y’ibindi biremwa byose. Ikindi ni muntu wenyene ushobora gushyikirana n’Uwamuhanze kuko ari we wenyine wifitemo ishusho ye. Akaya mvugo ngo ikuzo ry’Imana ni umuntu muzima n’ikuzo rya muntu ni…Aha ndahabateze ngo muzahavumbure. Uwo bizagora nzamutabara. Ariko igisubizo reka ngitazurire. Muracyibuka, ndabyizeye, ingabire indwi za Roho Mutagatifu twahawe mu gukomezwa. Uwo mémoire ye yaba yaratengushye cyangwa ka mutsingi karasibyemo bimwe, yakongera agasoma ririya somo rya Izayi: umwuka w’ubuhanga n’uw’ubushishozi, umwuka w’ubujyanama n’uw’ubudacogora, umwuka w’ubumwenyi n’uw’ukubaha Uhoraho kandi n'umwuka wo gutinya Uhoraho.
Muri izo ngabire za Roho, ibyaremwe byose byagenewe gufasha muntu gusingiza Imana no kuyiyoboka. Ni we ariko ugomba kubisabanyisha n’Uwabihanze atari ukubishyira muri bya bigo bororeramo inyamanswa ngo nyuma twicinye icyara ngo paradizo yagarutse ku isi. Ni byo amajyambere n’ubushakashatsi bigenda byereka ko inyamaswa zishobora gutozwa imwe mu mico ya muntu ndetse zikaba zashyikirana hagati yazo, zikanumvira muntu ku buryo butangaje- mwatekereza nk’ibikoreshwa inyamaswa muri za cirques-. Nyamara ariko ngo n’abantu bagenda bahungana gahoro gahoro cyane ko ubwo bushakashatsi bagirira inyamaswa baba bazishakaho ubucuti- mbyite ntyo kubera amaburakindi- kuko zo bazigirizaho nkana, maze ubwenge, butabuzemo ubugome, bugafasha muntu kwiremera isi imubereye ariko ibuzemo mugenzi we, umufasha bakwiranye, nk’uko igitabo cy’Intangiriro kitubwira iremwa ry’umugabo n’umugore. Paradizo ni iya muntu usabana n’Imana yamurembye maze ibindi biremwa bikamubera uburyo bwo kugaragaza ubuyoboke bwe. Ngaho rero iyi adiventi nidufashe gukwiza koko ubutabera bw’Imana mu biremwa byose: mbere na mbere mu mitima yacu, mu ngo zacu, mu miryango remezo, ku kazi dushinzwe, mu matsinda aduhuzahuza ni mugoroba , n’ahandi. Ibirura muri twe nibyorohere intama, ingwe zamenyereye gufata ku gakanu zicishe make maze ihene zibone agahenge, ibyana by’intare bireke inyana zikinagure n’ibicokoma byorohere inka. Muri make, umuntu nareke mugenzi we abe umuntu, amubere umuvandimwe, amubere Imana ndetse Imana y’i Rwanda. Noneho nimugaragaze imigenzereze ikwiranya n’ukwisubiraho nyako».
Nyagasani Yezu natane namwe.
ICYUMWERU CYA MBERE CY’ADIVENTI A
ICYUMWERU CYA MBERE CY’ADIVENTI A
28/11/2004
Iz 2,1-5
Rom 13,11-14
Mt 24, 37-44
Twatangiye igihe cy’adiventi ariyo minsi idutegurira guhimaza umunsi wa Noheli. Amasomo twumva akomeza kudufasha kuzirikana ibijyanye n’ishira ry’ibihe, amaza ya Kristu, urubanza rw’imperuka...Impamvu nta yindi nuko mu maza ya Kristu yaba ubwa mbere yigira umuntu ( noheli), yaba ubwa kabiri tugitegereje, niho huzurizwa amayobera y’ugucungurwa kwacu. Kristu niwe nzingiro rya byose, kubaho tubereyeho we nibwo buryo bwonyine bwo gusobanukirwa n’irengero ry’ibintu n’ibihe.
Mu ivanjiri ya none, Yezu arahera ku rugero rwa Nowa, akatwereka uburyo tugomba kwitegura umunsi wa Nyagasani. Ngo mbere y’uko Nowa yinjira mu bwato abantu bararyaga, bakanywa, bagahaha kandi bakagurisha, ariko ngo nta warabutswe imyiteguro ya Nowa kugeza igihe umwuzure ubarimburiye bose. Ngo abantu bariri bazaba bakora umurimo umwe, umwe bazamwenda undi asigare. Ntitubyitiranye n’ivangura, ahubwo ni ubutorwe kandi iyo mvugo turayimenyereye. Abakobwa bahamagawe gusanganira umukwe bari icumi, nyamara batanu baje kuba ibipfapfa maze bahezwa hanze; abagaragu bahawe amatelenta bose nyamara umwe yahisemo nabi nawe arabiryozwa; abatumiwe mu bukwe bari babikwiye nyamara banze kuza uwacyuje ubukwe bimusaba kujya mu mayirabiri; Yuda yari intumwa, ariko nyuma y’ibyo yakoze, umwanya we wahawe abandi. Ingero dushobora kuzongera ndetse tukazigeza no muri aya magingo yacu. Ariko sicyo cya ngombwa. Pawulo mutagatifu yatubwiye icyo tugomba gukora: Ijoro rirakuze,umunsi ugiye gucya, nitwiyake ibikorwa by’umwijima maze twambare ibikorwa by’urumuri. Tugendane umurava nk’abagenda ku mugaragaro amanywa ava, nta busambo, nta businzi, nta busambanyi, nta biterasoni, nta ntonganya ,nta shyari. Icyo gihe hazuzuzwa amagambo y’umuhanuzi Izayi: umusozi w’Imana uzaba ku kanunga witegeye bose maze amahanga azaze awugana. Nyagasani azabakiranura maze amacumu yabo ayakoremo ibihabuzo, naho inkota azicuremo amasuka. Nari ngiye kuba nka Petero intumwa ukunze kubangukirwa n’ibibazo ngo mbaze nti ibyo bizaba ryari Nyagasani ko wenda ahari twaruhuka? Yezu ati nimube maso. Iyaba nyir’urugo yamenyaga igihe abajura bazaterera inzu ye … Bizabe se aka wa mugani ngo agapfa kaburiwe ni impongo. Oya! Adiventi idufasha kwibuka ko nta na rimwe tuzatungurwa kandi Emanweli, Imana turi kumwe ariwe uturengera, ariwe uturagiye. Adiventi yagombye kutumara iroro, tukibuka ko twacunguwe maze tukarangwa n’ineza n’inema by’Imana. Erega nta kundi twagombye guhimbaza Noheli atari ugukwiza hose iyo neza y’Imana! Bigomba kuba bitoroshye kuko hirya no hino, induru ziravuga, intambara ziriho kandi zirasa n’izabaye inzira yo gucyemura ibibazo, ubukene buranuma cyane ko n’ibyagatunze bamwe, biherera mu murengwe w’abandi ndetse no muri za gahunda z’intambara, imyitwarire idahwitse yahindutse umuderi, wa mugani wa kinyarwanda wajya wumvikana: umugabo nurya utwe akarya n’utw’abandi. Ni gute se tutatungurwa niba imitima ya yacu itarangamira ahaganje Imana n’ibyiza byayo? Ni gute tutatungurwa niba tugikora kimwe n’ibyo mu gihe cya Nowa tutanibuka ko umwizure w’ubukozi bw’ibibi wigeze gutsemba imbaga? Nawe ushake ingero kandi urazibona zigaragaza ko uko muntu yagiye yihangishaho, akarya akanywa maze agahora muri ibyo, iminsi yagiye imutungura.
«Nimukanguke mube maso», ni amagambo y’indirimbo dukunze kuririmba muri adiventi. Nitubere natwe intero muri icyi gihe dutangiye cyo kwitegura Nobeli.
Ineza ya Nyagasani Yezu nibane namwe.
Amina
28/11/2004
Iz 2,1-5
Rom 13,11-14
Mt 24, 37-44
Twatangiye igihe cy’adiventi ariyo minsi idutegurira guhimaza umunsi wa Noheli. Amasomo twumva akomeza kudufasha kuzirikana ibijyanye n’ishira ry’ibihe, amaza ya Kristu, urubanza rw’imperuka...Impamvu nta yindi nuko mu maza ya Kristu yaba ubwa mbere yigira umuntu ( noheli), yaba ubwa kabiri tugitegereje, niho huzurizwa amayobera y’ugucungurwa kwacu. Kristu niwe nzingiro rya byose, kubaho tubereyeho we nibwo buryo bwonyine bwo gusobanukirwa n’irengero ry’ibintu n’ibihe.
Mu ivanjiri ya none, Yezu arahera ku rugero rwa Nowa, akatwereka uburyo tugomba kwitegura umunsi wa Nyagasani. Ngo mbere y’uko Nowa yinjira mu bwato abantu bararyaga, bakanywa, bagahaha kandi bakagurisha, ariko ngo nta warabutswe imyiteguro ya Nowa kugeza igihe umwuzure ubarimburiye bose. Ngo abantu bariri bazaba bakora umurimo umwe, umwe bazamwenda undi asigare. Ntitubyitiranye n’ivangura, ahubwo ni ubutorwe kandi iyo mvugo turayimenyereye. Abakobwa bahamagawe gusanganira umukwe bari icumi, nyamara batanu baje kuba ibipfapfa maze bahezwa hanze; abagaragu bahawe amatelenta bose nyamara umwe yahisemo nabi nawe arabiryozwa; abatumiwe mu bukwe bari babikwiye nyamara banze kuza uwacyuje ubukwe bimusaba kujya mu mayirabiri; Yuda yari intumwa, ariko nyuma y’ibyo yakoze, umwanya we wahawe abandi. Ingero dushobora kuzongera ndetse tukazigeza no muri aya magingo yacu. Ariko sicyo cya ngombwa. Pawulo mutagatifu yatubwiye icyo tugomba gukora: Ijoro rirakuze,umunsi ugiye gucya, nitwiyake ibikorwa by’umwijima maze twambare ibikorwa by’urumuri. Tugendane umurava nk’abagenda ku mugaragaro amanywa ava, nta busambo, nta businzi, nta busambanyi, nta biterasoni, nta ntonganya ,nta shyari. Icyo gihe hazuzuzwa amagambo y’umuhanuzi Izayi: umusozi w’Imana uzaba ku kanunga witegeye bose maze amahanga azaze awugana. Nyagasani azabakiranura maze amacumu yabo ayakoremo ibihabuzo, naho inkota azicuremo amasuka. Nari ngiye kuba nka Petero intumwa ukunze kubangukirwa n’ibibazo ngo mbaze nti ibyo bizaba ryari Nyagasani ko wenda ahari twaruhuka? Yezu ati nimube maso. Iyaba nyir’urugo yamenyaga igihe abajura bazaterera inzu ye … Bizabe se aka wa mugani ngo agapfa kaburiwe ni impongo. Oya! Adiventi idufasha kwibuka ko nta na rimwe tuzatungurwa kandi Emanweli, Imana turi kumwe ariwe uturengera, ariwe uturagiye. Adiventi yagombye kutumara iroro, tukibuka ko twacunguwe maze tukarangwa n’ineza n’inema by’Imana. Erega nta kundi twagombye guhimbaza Noheli atari ugukwiza hose iyo neza y’Imana! Bigomba kuba bitoroshye kuko hirya no hino, induru ziravuga, intambara ziriho kandi zirasa n’izabaye inzira yo gucyemura ibibazo, ubukene buranuma cyane ko n’ibyagatunze bamwe, biherera mu murengwe w’abandi ndetse no muri za gahunda z’intambara, imyitwarire idahwitse yahindutse umuderi, wa mugani wa kinyarwanda wajya wumvikana: umugabo nurya utwe akarya n’utw’abandi. Ni gute se tutatungurwa niba imitima ya yacu itarangamira ahaganje Imana n’ibyiza byayo? Ni gute tutatungurwa niba tugikora kimwe n’ibyo mu gihe cya Nowa tutanibuka ko umwizure w’ubukozi bw’ibibi wigeze gutsemba imbaga? Nawe ushake ingero kandi urazibona zigaragaza ko uko muntu yagiye yihangishaho, akarya akanywa maze agahora muri ibyo, iminsi yagiye imutungura.
«Nimukanguke mube maso», ni amagambo y’indirimbo dukunze kuririmba muri adiventi. Nitubere natwe intero muri icyi gihe dutangiye cyo kwitegura Nobeli.
Ineza ya Nyagasani Yezu nibane namwe.
Amina
UMUNSI MUKURU WA Kristu Mwami C
UMUNSI MUKURU WA Kristu Mwami C
21/1172004
2Sam 5,1-3
Kol 1,12-20
Lk 23,35-43
Ku cyumweru cya 34 ari nacyo cya nyuma cy’umwaka, Kiriziya iraturarikira guhimbaza umunsi wa Kristu Mwami. Ni umunsi wagiyeho vuba aha ugererenayije n’indi minsi mikuru ya Kirirziya. Watekerejwe mu gihe abantu bari batangiye gusa n’abakeka ko ubuhanga n’ubwenge bwa muntu byamuha uburenganzira bwo kwingenga. Atari ya ngabire isumba zose muntu yaremanye, ahubwo kwigerezaho maze muntu akumva yasumba Uwamuhanze cyangwa se nawe akaba yasimba akarema Imana. Muri Kiriziya, havutse amashyirahamwe y’abakristu agamije gufatanya kubaho mu kwemera: amashyirahamwe y’abalayiki, imiryango y’agisiyo gatolika...Intego yari iyo guhamya ukwemera, atari gusa mu kiriziya cyangwa aho padiri areba, ahubwo gushingira ubuzima bwose kuri Kristu, ishusho y’Imana itagaragara nkuko Pawulo mutagatifu abivuga mu isomo rya kabiri. Mu munsi ya mbere, umunsi wa Kristu Mwami bawuhimbazaga bakora umutambagiro nko ku munsi w’Isakaramentu ritagatifu. Intego yari iyo kugaragaza ko ubukristu bufite imbaraga bimwe twakwita urudini. Gahoro gahoro, kiriziya yagiye yumva ko umbwami bwa Kristu atari ukugwiza abayoboke cyangwa kwiyerekana mu mihanda. Ubwami bwa Kristu bushingiye ku gitambo cya Kristu ku musaraba; abiyoroshya bakaba aribo babuyoboka nk’igisambo cyakeje Yezu ku musaraba (ivanjiri). Yezu ati uyu munsi turaba turi kumwe mu bwami bwanjye. Umunsi mukuru duhimbaza rero ni uwo kunagura ukwemera kwacu nk’uko umuryango wa Isiraheli wabwiye Dawudi uti uzatubere umwami kuko na mbere hose ari wowe waturengeye. Ku bemera, guhimbaza Kristu Mwami si ugukoma amashyi cyangwa guhomerera (fanatisme), si uguca igikuba ngo uwo tudahuza imvugo tumubuze amahwemo (intégrisme), si ukujyanwa na serwakira ngo uko zivuze nyamahembe (formalisme); ni ugushikama tukayaboka uwo twemera maze tukanyura inzira yanyuze. Ni ukwemera natwe tukitangirira abandi cyane ko uwo twemera yaducunguje amaraso y’igiciro gikomeye. Iyi nzira ni imwe kandi ntihindurwa n’ibihuhera by’ibihe ngo none tuvuge ngo twagirumwami maze ejo duhindure ngo kagire perezida cyangwa irindi zina. Kristu ni umwe none, ejo hahise ndetse n’ahazaza. Ni Kristu uko ibihe bizahora bisimbura iteka! Imvugo nk’iyi ishobora guhungabanya abari bamenyereye amagambo uburenganzira, ubwisanzure, uburinganire, ubwigenge...Uzayoboka Kristu niwe uzaba yigenga kuko aba azi icyo akurikiye: Kristu ni inzira, ukuri n’ubugingo. Ntaterwa isoni n’ukwemera kwe. Nko mu minsi ya mbere y’uyu munsi duhimbaza, abakristu tugomba gushirika ubwoba tugahamya ukwemera mu magambo, mu bikorwa, mu byifuzo, mu myitwarire...Si ukwemera mu itumba ngo akazuba nikava Imana tuyisabe uruhushya twigire mu byacu; si ukuyiharira abaturage n’injinji ngo abanyabwenge ntitabona igihe cyo kurindagira!!! Si ukwitwa abakristu mu mbago za paruwase maze twagera mu mirimo dushinzwe ntibigaragare ko turi abayoboke ba Yezu. Aha ndavuga nk’abari mu nzego zifata ibyemezo cyzngwa se ziga zikanashyiraho amategeko. Niba twemeye kuba abakristu, tumuyoboke twese: twebwe n’abacu kandi jyewe wese.
Kristu Mwami watwitangiye ku musaraba, turakuramya. Turifuza kukubera abayoboke, dutsindire indwara y’isoni n’ubwoba, tutsindire ubunebwe, udutsindire izima rya muntu maze tukuyoboke tunakuyoboraho abo waturagije. Amen!
21/1172004
2Sam 5,1-3
Kol 1,12-20
Lk 23,35-43
Ku cyumweru cya 34 ari nacyo cya nyuma cy’umwaka, Kiriziya iraturarikira guhimbaza umunsi wa Kristu Mwami. Ni umunsi wagiyeho vuba aha ugererenayije n’indi minsi mikuru ya Kirirziya. Watekerejwe mu gihe abantu bari batangiye gusa n’abakeka ko ubuhanga n’ubwenge bwa muntu byamuha uburenganzira bwo kwingenga. Atari ya ngabire isumba zose muntu yaremanye, ahubwo kwigerezaho maze muntu akumva yasumba Uwamuhanze cyangwa se nawe akaba yasimba akarema Imana. Muri Kiriziya, havutse amashyirahamwe y’abakristu agamije gufatanya kubaho mu kwemera: amashyirahamwe y’abalayiki, imiryango y’agisiyo gatolika...Intego yari iyo guhamya ukwemera, atari gusa mu kiriziya cyangwa aho padiri areba, ahubwo gushingira ubuzima bwose kuri Kristu, ishusho y’Imana itagaragara nkuko Pawulo mutagatifu abivuga mu isomo rya kabiri. Mu munsi ya mbere, umunsi wa Kristu Mwami bawuhimbazaga bakora umutambagiro nko ku munsi w’Isakaramentu ritagatifu. Intego yari iyo kugaragaza ko ubukristu bufite imbaraga bimwe twakwita urudini. Gahoro gahoro, kiriziya yagiye yumva ko umbwami bwa Kristu atari ukugwiza abayoboke cyangwa kwiyerekana mu mihanda. Ubwami bwa Kristu bushingiye ku gitambo cya Kristu ku musaraba; abiyoroshya bakaba aribo babuyoboka nk’igisambo cyakeje Yezu ku musaraba (ivanjiri). Yezu ati uyu munsi turaba turi kumwe mu bwami bwanjye. Umunsi mukuru duhimbaza rero ni uwo kunagura ukwemera kwacu nk’uko umuryango wa Isiraheli wabwiye Dawudi uti uzatubere umwami kuko na mbere hose ari wowe waturengeye. Ku bemera, guhimbaza Kristu Mwami si ugukoma amashyi cyangwa guhomerera (fanatisme), si uguca igikuba ngo uwo tudahuza imvugo tumubuze amahwemo (intégrisme), si ukujyanwa na serwakira ngo uko zivuze nyamahembe (formalisme); ni ugushikama tukayaboka uwo twemera maze tukanyura inzira yanyuze. Ni ukwemera natwe tukitangirira abandi cyane ko uwo twemera yaducunguje amaraso y’igiciro gikomeye. Iyi nzira ni imwe kandi ntihindurwa n’ibihuhera by’ibihe ngo none tuvuge ngo twagirumwami maze ejo duhindure ngo kagire perezida cyangwa irindi zina. Kristu ni umwe none, ejo hahise ndetse n’ahazaza. Ni Kristu uko ibihe bizahora bisimbura iteka! Imvugo nk’iyi ishobora guhungabanya abari bamenyereye amagambo uburenganzira, ubwisanzure, uburinganire, ubwigenge...Uzayoboka Kristu niwe uzaba yigenga kuko aba azi icyo akurikiye: Kristu ni inzira, ukuri n’ubugingo. Ntaterwa isoni n’ukwemera kwe. Nko mu minsi ya mbere y’uyu munsi duhimbaza, abakristu tugomba gushirika ubwoba tugahamya ukwemera mu magambo, mu bikorwa, mu byifuzo, mu myitwarire...Si ukwemera mu itumba ngo akazuba nikava Imana tuyisabe uruhushya twigire mu byacu; si ukuyiharira abaturage n’injinji ngo abanyabwenge ntitabona igihe cyo kurindagira!!! Si ukwitwa abakristu mu mbago za paruwase maze twagera mu mirimo dushinzwe ntibigaragare ko turi abayoboke ba Yezu. Aha ndavuga nk’abari mu nzego zifata ibyemezo cyzngwa se ziga zikanashyiraho amategeko. Niba twemeye kuba abakristu, tumuyoboke twese: twebwe n’abacu kandi jyewe wese.
Kristu Mwami watwitangiye ku musaraba, turakuramya. Turifuza kukubera abayoboke, dutsindire indwara y’isoni n’ubwoba, tutsindire ubunebwe, udutsindire izima rya muntu maze tukuyoboke tunakuyoboraho abo waturagije. Amen!
ICYUMWERU CYA 33 MU BYUMWERU BISANZWE BY’UMWAKA C
ICYUMWERU CYA 33 MU BYUMWERU BISANZWE BY’UMWAKA C
15/11/2004
Mal 3,19-20a
2Tes 3,7-12
Lk 21,5-19
« Dore igihe kirageze muvandimwe, kuko ibyo Yezu yatubwiye bigiye gusohoza ». Ntawe utibuka ukuntu abantu bacitse ururondogoro ngo umwaka w’ibihumbi bibiri uzaba imwaka w’imperuka ndetse hari n’indirimbo zahimbwe zisa n’izemezaga ko imperuka yageze. Muri izo harimo n’iriya nteruro natangije inyigisho. Ivanjiri ya none iravuga uko ibihe bya nyuma bizaba bimeze. Siniriwe ntinda mu mateka ya kiriziya ngo nsobanure uko abantu bagiye bacyeka ko ibihe barimo aribyo bya nyuma cyane cyane bahereye ku magorwa babaga barimo. Nagirango mbibutse interuro isoza : mu bwiyumanganye bwanyu ni ho muzarokora ubuzima bwanyu. Ibihe ntituzabibuza guhita kandi ibibi n’ibyiza biragenda, byose bigaterwa n’imyumvire yacu. Yezu ntayobewe uko isi iteye, ndetse ntanirengagiza ubukana bw’icyaha, yemwe ntanagambiriye guca igikuba. Arigisha kudaheranwa n’ibihindagurika ngo umuntu yibagirwe isano afianye n’iyamuhanze. Ibyo rero bisaba guhoza ijisho mu cyerekezo nyacyo cy’ubuzima, hato inkubiri y’ibihe itavaho iduca mu rihumye. Umuhanuzi Malakiya yabisobanuye ku buryo bunoze: dore haje umunsi utwika nk’itanura ; abirasi bose n’abagome bakazagurumana nk’ibyatsi...Naho mwebwe, abubaha izina ryanjye, izuba ry’ubutabera rigiye kubarasiraho. Aya magambo si amareshyamugeni, cyangwa ibikabyo. Ntitwagombye kuyasoma duherereye ku buryo bwacu bwo kureba no guca urubanza cyangwa ngo tuyashingireho dukore isesengura ry’amateka turimo. Tuzi neza ko ibihe turimo, byiza cyangwa bibi, biterwa n’imyitwarire yacu cyangwa ingaruka z’ibyo abatubanjirije bakoze. Ibimenyetso rero by’ishira ry’isi- nanjye byite ntyo- ni uburyo bwo kureba uko tubayeho, icyerekezo cy’ibitekerzo n’imigambi yacu, amatwara twimirije imbere…maze tukareba koko niba isi itarimo idushirana cyangwa niba tutarimo tuyihuhura ngi ishire. Ubushize nababwiraga bimwe mi bitekerezo isi iriho ishaka gushingiraho imyumvire y’ubuzima( reba umunsi w’abatagatifu bose), none se nidukomeza kuriya, muremeza ko isi tutazayihuhura? Knadi nishira natwe tuzashira kuko ni kimwe no gutema isha twicayeho. Yezu ntadukura umutima cyane ko anatubwira ko nta gasatsi kacu kazagira icyo kaba; ahubwo aradukomeza ngo tube abahamya b’ukuri kwe muri iyi ntambara y’icyaha. Tuzabe dufite ingabo y’umutamenwa! Sinshinyagura, ariko umugambi w’Amerika wo kubaka ingabo yo gukingira igihugu cyabo ndibwira warayoyotse. Ingabo iturinda ni ukwemera kwacu; kwa kundi gushobora gutuma duhara amagara yacu ngo isi dutuye ikinde ibe umutako wa Nyiribiremwa n’inzu ya bose; kwa kundi kwatuma twatura tukigisha ko abatunganira Imana, izuba ry’ubutabera rigiye kurasa kabone niyo baba batotezwa; kwa kundi- ndavuga ukwemera- kwatubuza gutwarwa n’imishinga itari mike dukora wirengagije abo dusangiye kubaho; kwa kundi kwatubuza kugoheka igihe hirya no hino abantu barengana, bahohoterwa,bapfa. Kwa kundi kwatuma twishushanya na Yezu wamenye amaraso ye ngo ahurize bose mu muryango umwe. Uko kwemwra gusaba ubwiyumanganye, umuhate, isengesho…muri macye, kutahera mu ma gambo nka Rukabyamurimbo Pawulo mutagatifu yacyahaga mu isomo rya kabiri.
Umunsi ugera Nyagasani yabigennye. Igihe tukiriho, twibuke impavu turiho kuko twabaho, twapfa, turi aba Nyagasani. Naharirwe ikuzo uko ibihe bihora bisimburana iteka. Amina
15/11/2004
Mal 3,19-20a
2Tes 3,7-12
Lk 21,5-19
« Dore igihe kirageze muvandimwe, kuko ibyo Yezu yatubwiye bigiye gusohoza ». Ntawe utibuka ukuntu abantu bacitse ururondogoro ngo umwaka w’ibihumbi bibiri uzaba imwaka w’imperuka ndetse hari n’indirimbo zahimbwe zisa n’izemezaga ko imperuka yageze. Muri izo harimo n’iriya nteruro natangije inyigisho. Ivanjiri ya none iravuga uko ibihe bya nyuma bizaba bimeze. Siniriwe ntinda mu mateka ya kiriziya ngo nsobanure uko abantu bagiye bacyeka ko ibihe barimo aribyo bya nyuma cyane cyane bahereye ku magorwa babaga barimo. Nagirango mbibutse interuro isoza : mu bwiyumanganye bwanyu ni ho muzarokora ubuzima bwanyu. Ibihe ntituzabibuza guhita kandi ibibi n’ibyiza biragenda, byose bigaterwa n’imyumvire yacu. Yezu ntayobewe uko isi iteye, ndetse ntanirengagiza ubukana bw’icyaha, yemwe ntanagambiriye guca igikuba. Arigisha kudaheranwa n’ibihindagurika ngo umuntu yibagirwe isano afianye n’iyamuhanze. Ibyo rero bisaba guhoza ijisho mu cyerekezo nyacyo cy’ubuzima, hato inkubiri y’ibihe itavaho iduca mu rihumye. Umuhanuzi Malakiya yabisobanuye ku buryo bunoze: dore haje umunsi utwika nk’itanura ; abirasi bose n’abagome bakazagurumana nk’ibyatsi...Naho mwebwe, abubaha izina ryanjye, izuba ry’ubutabera rigiye kubarasiraho. Aya magambo si amareshyamugeni, cyangwa ibikabyo. Ntitwagombye kuyasoma duherereye ku buryo bwacu bwo kureba no guca urubanza cyangwa ngo tuyashingireho dukore isesengura ry’amateka turimo. Tuzi neza ko ibihe turimo, byiza cyangwa bibi, biterwa n’imyitwarire yacu cyangwa ingaruka z’ibyo abatubanjirije bakoze. Ibimenyetso rero by’ishira ry’isi- nanjye byite ntyo- ni uburyo bwo kureba uko tubayeho, icyerekezo cy’ibitekerzo n’imigambi yacu, amatwara twimirije imbere…maze tukareba koko niba isi itarimo idushirana cyangwa niba tutarimo tuyihuhura ngi ishire. Ubushize nababwiraga bimwe mi bitekerezo isi iriho ishaka gushingiraho imyumvire y’ubuzima( reba umunsi w’abatagatifu bose), none se nidukomeza kuriya, muremeza ko isi tutazayihuhura? Knadi nishira natwe tuzashira kuko ni kimwe no gutema isha twicayeho. Yezu ntadukura umutima cyane ko anatubwira ko nta gasatsi kacu kazagira icyo kaba; ahubwo aradukomeza ngo tube abahamya b’ukuri kwe muri iyi ntambara y’icyaha. Tuzabe dufite ingabo y’umutamenwa! Sinshinyagura, ariko umugambi w’Amerika wo kubaka ingabo yo gukingira igihugu cyabo ndibwira warayoyotse. Ingabo iturinda ni ukwemera kwacu; kwa kundi gushobora gutuma duhara amagara yacu ngo isi dutuye ikinde ibe umutako wa Nyiribiremwa n’inzu ya bose; kwa kundi kwatuma twatura tukigisha ko abatunganira Imana, izuba ry’ubutabera rigiye kurasa kabone niyo baba batotezwa; kwa kundi- ndavuga ukwemera- kwatubuza gutwarwa n’imishinga itari mike dukora wirengagije abo dusangiye kubaho; kwa kundi kwatubuza kugoheka igihe hirya no hino abantu barengana, bahohoterwa,bapfa. Kwa kundi kwatuma twishushanya na Yezu wamenye amaraso ye ngo ahurize bose mu muryango umwe. Uko kwemwra gusaba ubwiyumanganye, umuhate, isengesho…muri macye, kutahera mu ma gambo nka Rukabyamurimbo Pawulo mutagatifu yacyahaga mu isomo rya kabiri.
Umunsi ugera Nyagasani yabigennye. Igihe tukiriho, twibuke impavu turiho kuko twabaho, twapfa, turi aba Nyagasani. Naharirwe ikuzo uko ibihe bihora bisimburana iteka. Amina
ICYUMWERU CYA 32 MU BYUMWERU BISANZWE BY’UMWAKA C
ICYUMWERU CYA 32 MU BYUMWERU BISANZWE BY’UMWAKA C
07/11/2004
2 Mak 7,1-2.9-14
2 Tes 2, 16-3,5
Lk 20,27-38
« Abavandimwe barindwi na nyina barafashwe ...», nguko uko umwanditsi w’igitabo cya kabiri cy’Amamakabe atangira isomo rya mbere. Tuzi neza uburyo abo bavandimwe bitwaye imbere y’uwabahatiraga kurenga ku mategeko n’imigenzo y’abakurambere. Nabibutsa ko ari muri iki gitabo hagaragara bwa mbere- kimwe no mu gitabo cy’ubuhanga- inyigisho yerekeye izuka mu bitabo by’isezerano rya mbere. Mu ivanjiri naho haravugwamo abavandimwe baridwi bashatse umugore umwe bose bagapfa nta numwe usize imbuto. Ikibazo kikaba kuzamenya nyir’umugore mu gihe cy’izuka( ariko umwaku uragwira si uwo uriya mugore yagize, ndetse niba abazutse bagomba gushaka abagore, uriya yari arwokoye kuko ubanza babanza bakajya kubaza abakuru niba yakongera kubona umwemera muri uriya muryango, niba ariko nabo bari bazima !!!). Birumvikana ko inyigisho y’iki cyumweru iganisha ku izuka ry’abapfuye. Iki kibazo cyazanywe n’abasaduseyi ngo batemeraga izuka. Ukwemera kwabo kwari gushingiye ku mategeko ya Musa. Ibitari byanditse muri bya bitabo bitanu byitirirwa Musa babifataga nk’ibihimbano. Abasaduseyi basanga Yezu, ntibari bakeneye kujijuka ahubwo bari bagambiriye kumugushamo cyangwa kumwereka ko ibyo yigisha bidafite ireme. Yezu ati Imana twambaza si Imana y’abapfuye ahubwo ni Imana y’abazima : Imana y’Aburahamu, Izaki, Yakobo, Musa...Usibye kwereka abasaduseyi ko ayo mategeko bagenderaho batanayasobanukiwe neza, Yezu aratwigisha natwe kumenya Imana twemera. Ni Imana yemeye kugendana na muntu mu mateka ye, ikamwigisha kuyikunda no kuyikorera nkuko nayo yagendaga imugaragariza urukundo rwayo. Ibyo byabaye impamo igihe ikuye umuryango w’abayisiraheri mu Misiri. Ibyo bizaba ukuri kuzuye, igihe Yezu yigize umuntu maze akemera kudupfira, akanazuka hato tutagirango ukubaho kwacu gushingiye kuri ubu buzima buhita, ahubwo ku bugingo buhoraho iteka, bwa bundi bariya bavandimwe barindwi bemeye gupfira. Izuka ry’abapfuye rero ntabwo twarigereranya no kuzamenya uzatwara uriya mugore muri bariya bavandimwe, cyangwa kuzamenya uzaba umukuru w’umuryango mubo tuvukana ; ntaho bihuriye no kumenya uko bizangenda niduhura n’uyu cyangwa n’uriya; uko tuzitwara cyangwa aho tuzica, umwanya nzaba mfite ( iruhande rw’ Imana, mu mwanya w’icyubahiro cyangwa muri ba rubanda), n’ibindi bibazo twakwibaza ku izuka. Ibyo byose bizarangirana n’ubu buzima kuko ubu niho dukenera umugore cyangwa umugabo, tugasonza cyangwa tukananirwa, tugaharanira kubaho neza no kujijuka, muri make tukabaho ariko ubuzima bwacu bugahora bubuga akantu ari nacyo gituma nyine upfuye atabyaye, umuvandimwe yagombaga gucyura umugore we ngo amubyarire. Mu izuka ubuzima bwacu buzaba bwuzuya kandi busendereye byo kutagira icyo turarikira kindi usibye kurangamira Imana. Igitabo cy’Ibyahishuwe cya Yohani intumwa kinongeraho ko tuzaba turirimba aluluya. Ababa baranyuze mu ishuri rya padiri Alfred Niyitegeka alias SOZO, bazi ikigereranyo k’ ikidawa, agacuma n’ikibindi. Byose iyo byuzuye amazi, nta na kimwe cyagombye kugira ipfunwe, ndavuga ikidawa ngo agacuma karandusha menshi cyangwa ngo ikibindi cyirabogaboga : ubuzima busesuye mu izuka niko buzaba bumeze : twese tuzaba dusendereye ubuzima. Ubuzima bw’Imana twemera kandi twamamaza, Imana yiyeretse abakurambere bacu, Imana ituhora hafi, ngo natwe tuyibere abahamya aka bariya bavandimwe kimwe na nyina wabo. Niharirwe ikuzo kandi ihore isingirizwa mu muzima bwacu ubu n’iteka ryose amina.
07/11/2004
2 Mak 7,1-2.9-14
2 Tes 2, 16-3,5
Lk 20,27-38
« Abavandimwe barindwi na nyina barafashwe ...», nguko uko umwanditsi w’igitabo cya kabiri cy’Amamakabe atangira isomo rya mbere. Tuzi neza uburyo abo bavandimwe bitwaye imbere y’uwabahatiraga kurenga ku mategeko n’imigenzo y’abakurambere. Nabibutsa ko ari muri iki gitabo hagaragara bwa mbere- kimwe no mu gitabo cy’ubuhanga- inyigisho yerekeye izuka mu bitabo by’isezerano rya mbere. Mu ivanjiri naho haravugwamo abavandimwe baridwi bashatse umugore umwe bose bagapfa nta numwe usize imbuto. Ikibazo kikaba kuzamenya nyir’umugore mu gihe cy’izuka( ariko umwaku uragwira si uwo uriya mugore yagize, ndetse niba abazutse bagomba gushaka abagore, uriya yari arwokoye kuko ubanza babanza bakajya kubaza abakuru niba yakongera kubona umwemera muri uriya muryango, niba ariko nabo bari bazima !!!). Birumvikana ko inyigisho y’iki cyumweru iganisha ku izuka ry’abapfuye. Iki kibazo cyazanywe n’abasaduseyi ngo batemeraga izuka. Ukwemera kwabo kwari gushingiye ku mategeko ya Musa. Ibitari byanditse muri bya bitabo bitanu byitirirwa Musa babifataga nk’ibihimbano. Abasaduseyi basanga Yezu, ntibari bakeneye kujijuka ahubwo bari bagambiriye kumugushamo cyangwa kumwereka ko ibyo yigisha bidafite ireme. Yezu ati Imana twambaza si Imana y’abapfuye ahubwo ni Imana y’abazima : Imana y’Aburahamu, Izaki, Yakobo, Musa...Usibye kwereka abasaduseyi ko ayo mategeko bagenderaho batanayasobanukiwe neza, Yezu aratwigisha natwe kumenya Imana twemera. Ni Imana yemeye kugendana na muntu mu mateka ye, ikamwigisha kuyikunda no kuyikorera nkuko nayo yagendaga imugaragariza urukundo rwayo. Ibyo byabaye impamo igihe ikuye umuryango w’abayisiraheri mu Misiri. Ibyo bizaba ukuri kuzuye, igihe Yezu yigize umuntu maze akemera kudupfira, akanazuka hato tutagirango ukubaho kwacu gushingiye kuri ubu buzima buhita, ahubwo ku bugingo buhoraho iteka, bwa bundi bariya bavandimwe barindwi bemeye gupfira. Izuka ry’abapfuye rero ntabwo twarigereranya no kuzamenya uzatwara uriya mugore muri bariya bavandimwe, cyangwa kuzamenya uzaba umukuru w’umuryango mubo tuvukana ; ntaho bihuriye no kumenya uko bizangenda niduhura n’uyu cyangwa n’uriya; uko tuzitwara cyangwa aho tuzica, umwanya nzaba mfite ( iruhande rw’ Imana, mu mwanya w’icyubahiro cyangwa muri ba rubanda), n’ibindi bibazo twakwibaza ku izuka. Ibyo byose bizarangirana n’ubu buzima kuko ubu niho dukenera umugore cyangwa umugabo, tugasonza cyangwa tukananirwa, tugaharanira kubaho neza no kujijuka, muri make tukabaho ariko ubuzima bwacu bugahora bubuga akantu ari nacyo gituma nyine upfuye atabyaye, umuvandimwe yagombaga gucyura umugore we ngo amubyarire. Mu izuka ubuzima bwacu buzaba bwuzuya kandi busendereye byo kutagira icyo turarikira kindi usibye kurangamira Imana. Igitabo cy’Ibyahishuwe cya Yohani intumwa kinongeraho ko tuzaba turirimba aluluya. Ababa baranyuze mu ishuri rya padiri Alfred Niyitegeka alias SOZO, bazi ikigereranyo k’ ikidawa, agacuma n’ikibindi. Byose iyo byuzuye amazi, nta na kimwe cyagombye kugira ipfunwe, ndavuga ikidawa ngo agacuma karandusha menshi cyangwa ngo ikibindi cyirabogaboga : ubuzima busesuye mu izuka niko buzaba bumeze : twese tuzaba dusendereye ubuzima. Ubuzima bw’Imana twemera kandi twamamaza, Imana yiyeretse abakurambere bacu, Imana ituhora hafi, ngo natwe tuyibere abahamya aka bariya bavandimwe kimwe na nyina wabo. Niharirwe ikuzo kandi ihore isingirizwa mu muzima bwacu ubu n’iteka ryose amina.
ICYUMWERU CYA 31 MU BYUMWERU BISANZWE BY’UMWAKA C
ICYUMWERU CYA 31 MU BYUMWERU BISANZWE BY’UMWAKA C
31/10/2004
Buh 11,23-12,2
2 Tes 1,11-2,2
Lk 19,1-10
« Niyo mpamvu ituma tubasabira iteka, kugirango Imana ibahe gutunganya ibyo yabatoreye…Bityo, izina rya Nyagasani Yezu rizakurizwe muri mwe, namwe muri we, mubikesha ubuntu bw’Imana yacu n’ubwa Nyagasani Yezu ». Aya magambo ya Pawulo mutagatifu ari mu isomo rya kabiri, aratwinjiza mu nteruro rusange y’iki cyumweru. Igitabo cy’Ubuhanga cyiratwibutsa ko ibiriho byose byaremwe n’Imana ibitewe n’urukundo. Urwo rukundo rwatumye Yezu yigira umuntu, nirwo rwamanuye Zakewusi mi giti kuko nawe ni umwana w’Aburahamu ; ntakwiye guhezwa kabone n’ubwo abandi bari baramugize umunyabyaha ruharwa. Yaba yari we, ibyo sinabihamya. Gusa nuko ngo yari umutware w’abasoresha bari bazwi kuba barakoreraga abaromani mu kunyunyuza abaturage. Icya mbere, ntibari bakunzwe. Indi kandi nabo ubanza barashyiragaho akabo. Mundinde kubagereranya na ba Rujigo bacu cyangwa abakora mu misoro. Bataba bene gitwe kinini, kuko uwakubitira ibwa gusutuma…
Iyi nkuru ya Zakewusi iratangaje. Mutekereze umugabo w’umutegetsi, w’umukire, uhurura muri rubanda ngo akunde abone Yezu kugeza yurira igiti. Tumenyereye ko iyo habaye ibirori aburira ibiti ari abana; ariko nta mugabo wiyubashye wakora ibyo. Zakewusi we yarabikoze kandi byamukozeho. Yezu yarahageze arahagarara: azabe se yarabitewe nuko abandi babonye Zakewusi bikabatangaza maze bityo na Yezu akaboneraho akarangarira mu giti? Azabe se yari asanzwe azi Zakewusi maze akaba yari yagambiriye kujya iwe? Ibi bibazo ntibyoroshye gusubiza; gusa nabibutsa ko Yezu ateye ukwe. Igihe umugore wari umaze imyaka 18 arwaye kuva amukozeho, Yezu yatunguye imbaga yari imishagaye abaza ati ninde unkozeho. Birashoboka rero ko na Zakewusi yari yamubonye arimo ahihibikanira kumubona.
Ikindi gitangaje ni ishyushyu Zakewusi yagize Yezu ageze iwe. Ati ibyo ntunze ndabigabana n’abakene kandi niba hari uwo nambuye ndamusubiza ibye mukubiye kane. Yezu ntacyo avuga ku migambi ya Zakewusi uretse gutangaza ko nawe ari umwana w’Aburahamu. Nyamara, hari ahandi Yezu atemera imigambi nk’iriya. Wa wundi wamubwiraga ati nzagukurikira aho uzajya hose, Yezu akamubwira ati wikozeho kuko Umwana w’umuntu ntagira aho akika umusaya. Uwamusabye kubanza guhamba ababyeyi yaramutsembeye,ati reka abapfu bahambe abapfu babo. Yezu ariko ntahakana gusa by’umuntu utanyurwa. Umutware w’abasirikare wamusabaga ko amukiriza umugaragu yaramubwiye ati itahire yakize; Umukobwa wa Yayiro nawe yakize gutyo; ababembe cumi nta mananiza yabashyizeho. Mushobora kwiyibutsa imwe mu myitwarire ya Yezu musoma inyigisho yo kuri pasika yo kuri 11 mata 2004. Yezu anyurwa manuma kandi aka wa mugani w’abanyarwanda, akunda umugabo ntacyo amuhaye. Gusa rero ntiyanga n’uwo twita imbwa kuko isano dufitanye twese ni imwe: turi abana b’Imana ikunda bitagira urugero.
Wenda imigambi ya Zakewusi irakomeye, jyewe sinayishobora. Wenda ntawe nambuye ngo ndihana nsubiza iby’abandi natwaye. Wenda sinkunda guhururira ibihinda byose ku buryo nanjye Yezu yandarura mu giti…Humura Yezu arakuzi kandi si ngombwa kurira igiti. Musange aho aganje mu mutima wawe. Gana umuryango mugari Yezu ahora atagatifurisha amasakaramentu ye cyane cyane ukarisitiya na penetensiya. Erega burya yaba ari butahe iwawe niba nawe wemeye gutaha. Hari n’ubwo umugore wawe, umwana wawe, padiri mubana muri parewase, uwo musangiye umurimo, wa wundi muhurira ku kibuga wagiye gukina, hamwe ufata kamwe, barya bose nabo baba bakeneye kubona Yezu, nk’uko bagufasha kumubona. “Niyo mpamvu ituma tubasabira iteka, kugirango Imana ibahe gutunganya ibyo yabatoreye…Bityo, izina rya Nyagasani Yezu rizakurizwe muri mwe, namwe muri we, mubikesha ubuntu bw’Imana yacu n’ubwa Nyagasani Yezu”.
Nyagasani Yezu nabane namwe.
31/10/2004
Buh 11,23-12,2
2 Tes 1,11-2,2
Lk 19,1-10
« Niyo mpamvu ituma tubasabira iteka, kugirango Imana ibahe gutunganya ibyo yabatoreye…Bityo, izina rya Nyagasani Yezu rizakurizwe muri mwe, namwe muri we, mubikesha ubuntu bw’Imana yacu n’ubwa Nyagasani Yezu ». Aya magambo ya Pawulo mutagatifu ari mu isomo rya kabiri, aratwinjiza mu nteruro rusange y’iki cyumweru. Igitabo cy’Ubuhanga cyiratwibutsa ko ibiriho byose byaremwe n’Imana ibitewe n’urukundo. Urwo rukundo rwatumye Yezu yigira umuntu, nirwo rwamanuye Zakewusi mi giti kuko nawe ni umwana w’Aburahamu ; ntakwiye guhezwa kabone n’ubwo abandi bari baramugize umunyabyaha ruharwa. Yaba yari we, ibyo sinabihamya. Gusa nuko ngo yari umutware w’abasoresha bari bazwi kuba barakoreraga abaromani mu kunyunyuza abaturage. Icya mbere, ntibari bakunzwe. Indi kandi nabo ubanza barashyiragaho akabo. Mundinde kubagereranya na ba Rujigo bacu cyangwa abakora mu misoro. Bataba bene gitwe kinini, kuko uwakubitira ibwa gusutuma…
Iyi nkuru ya Zakewusi iratangaje. Mutekereze umugabo w’umutegetsi, w’umukire, uhurura muri rubanda ngo akunde abone Yezu kugeza yurira igiti. Tumenyereye ko iyo habaye ibirori aburira ibiti ari abana; ariko nta mugabo wiyubashye wakora ibyo. Zakewusi we yarabikoze kandi byamukozeho. Yezu yarahageze arahagarara: azabe se yarabitewe nuko abandi babonye Zakewusi bikabatangaza maze bityo na Yezu akaboneraho akarangarira mu giti? Azabe se yari asanzwe azi Zakewusi maze akaba yari yagambiriye kujya iwe? Ibi bibazo ntibyoroshye gusubiza; gusa nabibutsa ko Yezu ateye ukwe. Igihe umugore wari umaze imyaka 18 arwaye kuva amukozeho, Yezu yatunguye imbaga yari imishagaye abaza ati ninde unkozeho. Birashoboka rero ko na Zakewusi yari yamubonye arimo ahihibikanira kumubona.
Ikindi gitangaje ni ishyushyu Zakewusi yagize Yezu ageze iwe. Ati ibyo ntunze ndabigabana n’abakene kandi niba hari uwo nambuye ndamusubiza ibye mukubiye kane. Yezu ntacyo avuga ku migambi ya Zakewusi uretse gutangaza ko nawe ari umwana w’Aburahamu. Nyamara, hari ahandi Yezu atemera imigambi nk’iriya. Wa wundi wamubwiraga ati nzagukurikira aho uzajya hose, Yezu akamubwira ati wikozeho kuko Umwana w’umuntu ntagira aho akika umusaya. Uwamusabye kubanza guhamba ababyeyi yaramutsembeye,ati reka abapfu bahambe abapfu babo. Yezu ariko ntahakana gusa by’umuntu utanyurwa. Umutware w’abasirikare wamusabaga ko amukiriza umugaragu yaramubwiye ati itahire yakize; Umukobwa wa Yayiro nawe yakize gutyo; ababembe cumi nta mananiza yabashyizeho. Mushobora kwiyibutsa imwe mu myitwarire ya Yezu musoma inyigisho yo kuri pasika yo kuri 11 mata 2004. Yezu anyurwa manuma kandi aka wa mugani w’abanyarwanda, akunda umugabo ntacyo amuhaye. Gusa rero ntiyanga n’uwo twita imbwa kuko isano dufitanye twese ni imwe: turi abana b’Imana ikunda bitagira urugero.
Wenda imigambi ya Zakewusi irakomeye, jyewe sinayishobora. Wenda ntawe nambuye ngo ndihana nsubiza iby’abandi natwaye. Wenda sinkunda guhururira ibihinda byose ku buryo nanjye Yezu yandarura mu giti…Humura Yezu arakuzi kandi si ngombwa kurira igiti. Musange aho aganje mu mutima wawe. Gana umuryango mugari Yezu ahora atagatifurisha amasakaramentu ye cyane cyane ukarisitiya na penetensiya. Erega burya yaba ari butahe iwawe niba nawe wemeye gutaha. Hari n’ubwo umugore wawe, umwana wawe, padiri mubana muri parewase, uwo musangiye umurimo, wa wundi muhurira ku kibuga wagiye gukina, hamwe ufata kamwe, barya bose nabo baba bakeneye kubona Yezu, nk’uko bagufasha kumubona. “Niyo mpamvu ituma tubasabira iteka, kugirango Imana ibahe gutunganya ibyo yabatoreye…Bityo, izina rya Nyagasani Yezu rizakurizwe muri mwe, namwe muri we, mubikesha ubuntu bw’Imana yacu n’ubwa Nyagasani Yezu”.
Nyagasani Yezu nabane namwe.
UMUNSI W’ABATAGATIFU BOSE C
UMUNSI W’ABATAGATIFU BOSE C
01/11/2004
His 7,2-4.9-14
1Yh 3,1-3
Mt 5,1-12
“Dusingize ubutwari bwa benewacu, Yezu bahowe bose yarabagororeye”. Aya magambo y’indirimbo y’abahowe Imana b’i Buganda niyo iri budufashe guhimbaza umunsi w’abatagatifu bose. Ngo ni imbaga itabarika y’abantu baturutse imihanda yose bakikije Ntama, bafite imikindo mu ntoki kandi bahanikira hamwe ibisingizo by’Imana mu ndirirmbo ya ALELUYA. Ikibatandukanya na rubanda rundi ngo nuko bameshe imyenda yabo bakayezereza mu maraso ya Ntama. Nguko uko imvugo y’incamarenga ya Yohani itwinjiza mu munsi mukuru wa bakuru bacu bashyikiriye ihirwe ry’ijuru. Kuba barabigezeho si ikindi nuko babaye abahamya b’ivanjiri mu bantu kandi ingingo-ntima zayo turazisanga mu ivanjiri ya none ariyo ivanjiri y’abahire. Hahirwa abakene ku mutima, abiyoroshya, abatera amahoro, abasonzeye ubutungane...abashishikazwa nuko Imana yamenyekana bityo n’abayo bakadendeza mu mahoro, atari abantu gusa ahubwo n’ibiremwa byose. Ndi bwirinde gutinda ku mubare 144.000 cyangwa se ibindi bibazo bijyanye n’inyigisho y’andi madini, uwaba yemera ibyo yigisha, turi buhurire ku ngingo ngirango mbasangize: kuba umutagatifu uyu munsi birashoboka? Aho ababayeho mbere ntibatomboye bo batabonye uru Rwanda cyangwa iyi si? Ku itariki ya 29 ukwakira2004, i Roma mu Butaliyani, abahagarariye ibihungu by’Uburayi bashyize umukono ku itegeko nshinga rishya rihuza Uburayi bwose. Mbere ariko habaye impaka zitoroshye. Papa kimwe n’abakristu muri rusange bari bifuje ko hashyirwamo ko Uburayi bwubatswe ku bishyitsi by’Ivanjiri. Ntabwo Papa yagirango ahembeshe ko Kiriziya hari icyo yakoze k’igitangaza, cyane ko hari n’ibyo yononnye nk’intambara zo kubohoza Yeluzaremu (croisades); Papa yabonaga aho icyo Uburayi,Ubufaransa cyane cyane n’Ubuhorandi, bwita laïcité gishobora kugusha abantu. Bwarakeye biraba da! Ubu ikigezweho nuko Leta zose z’Uburayi cyangwa iyo Burayi nshya (ntavaho mvuga icyo Kirayi) igamije guha abayituye cyane cyane abenegihugu babo uburyo buhagije bwo kubaho no kwishima (Produire beaucoup de plaisir en qualité et en quantité et réduire au maximum la souffrance). Umuntu akarya akikura, akishimisha uko yaraye ibirose, yashaka akabyara cyangwa undi akaba yamubyarira, akaba yabyara atinze ngo bitamubuza kwibeshaho akiri muto kabone niyo yaba ageze mu zabukuru ; imbwa ye ikitabwaho uko abishaka kandi yaramuka , niba ari umuhungu ashegeye undi muhungu bakabana bitanaretse ko bakora ishyirahamwe hagati y’abashaka kubana baba bahuje ibitsina cyangwa badahuje. Ubwo banagena igihe uwo mubano wamara. Kandi hagira utwita akaba yayikuramo cyangwa yamenya ko uwo atwite azavukana ubusembwa bakamurinda kuvuka cyane ko aba ataragira ububasha bwo kwivugira ndetse atazanabugira niba azavukana ubwo bumuga. Ndetse n’uwo ubwo burwayi bwagwirira, bakaba bamufasha guhita atandavuye ndetse atanduranyije cyane ko atanabona uwo arushya. Ubwo kandi bagomba kwimira ku buryo bwose uwababuza kubaho neza ndetse n’uwo bakeka ko yazabirota bakaba bamutanga bakamubuza uburyo bwo kuzabirota. Ngibyo muri make ibitekerezo birimo bitutumba muri demokarasi turirira ndetse muri “paradis terrestre” ab’iwacu tujya turirira. None se bana b’Imana, kuba umuhire biracyasaba kurindira kuzajya mu ijuru? Ubu se birakwiye guta igihe tumesa amakanzu yacu ngo ngaho azerera mu maraso ya Ntama ? Karabaye kuko isi yaraginje kugenda umucuri aka Lawuriyani na AMI. Mu Butaliyani b’epfo muzi ko bakataje muri MAFIA, hari umugabo wari uyisaziyemo uherutse kwivuganwa n’abashinzwe umutekano. Mu minsi ikurikiyeho habaye umupira wa ruhago maze mbere yawo basaba abari bawitabiriye, guhaguruka gato bakibuka iyo ntwari. Ngo nyuma umuhagarikizi w’umukino baramuhagariste kuko yemeye ko biba. Yararenganye kuko ibitekerezo by’abatuye aho nibyo byagombagwa guhagarikwa. Natinze ku Burayi kubera impamvu ebyiri: iya mbere nuko ariho twibwira ko twavoma amajyambere. Iya kabiri nuko agahwa kari k’uwundi gahandurika. Abatagatifu ni abahamya b’ubuzima bushingiye ku kuri, ubutabera, impuhwe, ineza, amahoro, kwigomwan’indi migenzo dusanga muri iriya vanjiri y’igingo ntera hirwe. Iyo nzira ni nyabagendwa nubwo itabuzemo amahwa ya Sekibi. Bibiliya yibutsa iteka ko icy’ingezi ari uguhitamo. Inzira ni ebyiri kandi ntaho zizahurira: uhitamo ubugingo ukabaho, wahitamo urupfu ugasoma … Aka Pascal, dushobora gutinda guhitamo cyangwa tugahitamo nabi, bikazaba aritwe bigaruka. Umunsi w’abatagatifu bose nutubere natwe, intandaro yo kuvugurura ubuzima bwacu. Duhagarare gato turebe icyerekezo cy’ibihe hato tutazaherera mu kujyendana n’ibigezweho, ndavuga inkubiri y’ibitekerezo, maze ubuzima bwacu tukazayoberwa impamvu twabuhawe. Ivangiri ya Matayo iratsindagira ku ijambo amahirwe kandi ni nacyo turota ndetse muntu yamye arota, guhera mu ntangiriro ( umunara wa Babeli). Uyu munsi Yezu aratubirwa ko tutagomba kurarikira kuba nk’Imana, ahubwo ko twahawe ubushobozi bwo kubigeraho. Ni nabyo Yohani atwibutsa ati ubu turi abana b’Imana. Duharanire rero kuguma kuri iryo shema kandi tunabitoze abandi duhereye kubo Imana yaduhaye.
Nyagasani Yezu nabane namwe.
01/11/2004
His 7,2-4.9-14
1Yh 3,1-3
Mt 5,1-12
“Dusingize ubutwari bwa benewacu, Yezu bahowe bose yarabagororeye”. Aya magambo y’indirimbo y’abahowe Imana b’i Buganda niyo iri budufashe guhimbaza umunsi w’abatagatifu bose. Ngo ni imbaga itabarika y’abantu baturutse imihanda yose bakikije Ntama, bafite imikindo mu ntoki kandi bahanikira hamwe ibisingizo by’Imana mu ndirirmbo ya ALELUYA. Ikibatandukanya na rubanda rundi ngo nuko bameshe imyenda yabo bakayezereza mu maraso ya Ntama. Nguko uko imvugo y’incamarenga ya Yohani itwinjiza mu munsi mukuru wa bakuru bacu bashyikiriye ihirwe ry’ijuru. Kuba barabigezeho si ikindi nuko babaye abahamya b’ivanjiri mu bantu kandi ingingo-ntima zayo turazisanga mu ivanjiri ya none ariyo ivanjiri y’abahire. Hahirwa abakene ku mutima, abiyoroshya, abatera amahoro, abasonzeye ubutungane...abashishikazwa nuko Imana yamenyekana bityo n’abayo bakadendeza mu mahoro, atari abantu gusa ahubwo n’ibiremwa byose. Ndi bwirinde gutinda ku mubare 144.000 cyangwa se ibindi bibazo bijyanye n’inyigisho y’andi madini, uwaba yemera ibyo yigisha, turi buhurire ku ngingo ngirango mbasangize: kuba umutagatifu uyu munsi birashoboka? Aho ababayeho mbere ntibatomboye bo batabonye uru Rwanda cyangwa iyi si? Ku itariki ya 29 ukwakira2004, i Roma mu Butaliyani, abahagarariye ibihungu by’Uburayi bashyize umukono ku itegeko nshinga rishya rihuza Uburayi bwose. Mbere ariko habaye impaka zitoroshye. Papa kimwe n’abakristu muri rusange bari bifuje ko hashyirwamo ko Uburayi bwubatswe ku bishyitsi by’Ivanjiri. Ntabwo Papa yagirango ahembeshe ko Kiriziya hari icyo yakoze k’igitangaza, cyane ko hari n’ibyo yononnye nk’intambara zo kubohoza Yeluzaremu (croisades); Papa yabonaga aho icyo Uburayi,Ubufaransa cyane cyane n’Ubuhorandi, bwita laïcité gishobora kugusha abantu. Bwarakeye biraba da! Ubu ikigezweho nuko Leta zose z’Uburayi cyangwa iyo Burayi nshya (ntavaho mvuga icyo Kirayi) igamije guha abayituye cyane cyane abenegihugu babo uburyo buhagije bwo kubaho no kwishima (Produire beaucoup de plaisir en qualité et en quantité et réduire au maximum la souffrance). Umuntu akarya akikura, akishimisha uko yaraye ibirose, yashaka akabyara cyangwa undi akaba yamubyarira, akaba yabyara atinze ngo bitamubuza kwibeshaho akiri muto kabone niyo yaba ageze mu zabukuru ; imbwa ye ikitabwaho uko abishaka kandi yaramuka , niba ari umuhungu ashegeye undi muhungu bakabana bitanaretse ko bakora ishyirahamwe hagati y’abashaka kubana baba bahuje ibitsina cyangwa badahuje. Ubwo banagena igihe uwo mubano wamara. Kandi hagira utwita akaba yayikuramo cyangwa yamenya ko uwo atwite azavukana ubusembwa bakamurinda kuvuka cyane ko aba ataragira ububasha bwo kwivugira ndetse atazanabugira niba azavukana ubwo bumuga. Ndetse n’uwo ubwo burwayi bwagwirira, bakaba bamufasha guhita atandavuye ndetse atanduranyije cyane ko atanabona uwo arushya. Ubwo kandi bagomba kwimira ku buryo bwose uwababuza kubaho neza ndetse n’uwo bakeka ko yazabirota bakaba bamutanga bakamubuza uburyo bwo kuzabirota. Ngibyo muri make ibitekerezo birimo bitutumba muri demokarasi turirira ndetse muri “paradis terrestre” ab’iwacu tujya turirira. None se bana b’Imana, kuba umuhire biracyasaba kurindira kuzajya mu ijuru? Ubu se birakwiye guta igihe tumesa amakanzu yacu ngo ngaho azerera mu maraso ya Ntama ? Karabaye kuko isi yaraginje kugenda umucuri aka Lawuriyani na AMI. Mu Butaliyani b’epfo muzi ko bakataje muri MAFIA, hari umugabo wari uyisaziyemo uherutse kwivuganwa n’abashinzwe umutekano. Mu minsi ikurikiyeho habaye umupira wa ruhago maze mbere yawo basaba abari bawitabiriye, guhaguruka gato bakibuka iyo ntwari. Ngo nyuma umuhagarikizi w’umukino baramuhagariste kuko yemeye ko biba. Yararenganye kuko ibitekerezo by’abatuye aho nibyo byagombagwa guhagarikwa. Natinze ku Burayi kubera impamvu ebyiri: iya mbere nuko ariho twibwira ko twavoma amajyambere. Iya kabiri nuko agahwa kari k’uwundi gahandurika. Abatagatifu ni abahamya b’ubuzima bushingiye ku kuri, ubutabera, impuhwe, ineza, amahoro, kwigomwan’indi migenzo dusanga muri iriya vanjiri y’igingo ntera hirwe. Iyo nzira ni nyabagendwa nubwo itabuzemo amahwa ya Sekibi. Bibiliya yibutsa iteka ko icy’ingezi ari uguhitamo. Inzira ni ebyiri kandi ntaho zizahurira: uhitamo ubugingo ukabaho, wahitamo urupfu ugasoma … Aka Pascal, dushobora gutinda guhitamo cyangwa tugahitamo nabi, bikazaba aritwe bigaruka. Umunsi w’abatagatifu bose nutubere natwe, intandaro yo kuvugurura ubuzima bwacu. Duhagarare gato turebe icyerekezo cy’ibihe hato tutazaherera mu kujyendana n’ibigezweho, ndavuga inkubiri y’ibitekerezo, maze ubuzima bwacu tukazayoberwa impamvu twabuhawe. Ivangiri ya Matayo iratsindagira ku ijambo amahirwe kandi ni nacyo turota ndetse muntu yamye arota, guhera mu ntangiriro ( umunara wa Babeli). Uyu munsi Yezu aratubirwa ko tutagomba kurarikira kuba nk’Imana, ahubwo ko twahawe ubushobozi bwo kubigeraho. Ni nabyo Yohani atwibutsa ati ubu turi abana b’Imana. Duharanire rero kuguma kuri iryo shema kandi tunabitoze abandi duhereye kubo Imana yaduhaye.
Nyagasani Yezu nabane namwe.
ICYUMWERU CYA 30 MU BYUMWERU BISANZWE BY’UMWAKA C
ICYUMWERU CYA 30 MU BYUMWERU BISANZWE BY’UMWAKA C
24/10/2004
Sir 35,12-14.16-18
2Tim 4,6-8.16-18
Lk 18,9-14
Abagabo babiri bahuriya mu ngoro baje gusenga...Ngiyo intangiriror y’umugani Yezu yaciriya ngo abibwiraga ko ari intungane maze bagasuzugura abandi. Mbere y’uko ngira icyo mvuga ku ijambo kiriziya yaduteguriya kuri icyi cyumweru, nagiranga mbaze mpere kuri iriya mvugo ya Yezu kandi inaboneka cyane mu buzima bwacu. Abantu dukunze kwicamo ibice bibiri: abeza n’ababi, abakire n’abakene, abazima n’abarwayi, abanyabwenge n’ibicucu, abakiranutsi n’abanyabyaha, injinji n’inzobere, n’andi mazina tumenyereye. Ikibazo si uko ibi byiciro byabaho, koko biriho nubwo buri wese iyo yisuzumwe neza yisanga muri byombi akaya mvugo ngo abantu bose ni ibarwayi ariko ku rugero rutandukanye . Icy’ingezi ni ubutungane n’ubutabera nkoresheje ijambo dusanga mu gitabo cya mwene Sirake. Ku cyumweru gishize, twasabwaga gusenga tutarambirwa, kandi ni byo. Ariko se kuki dusenga? Ese iyo dusenga dushyikirana n’Imana cyangwa bisa nko kujya muri “exposition”? Aho ikitujyana kiba koko kigomba kutuzindura? Duhere ku ivanjiri twumvise: umufarizayi n’umusoresha bagiye gusenga. Uwa mbere yivuga ibigwi abwira Imana uko abayeho ahereye ku mategeko ya Musa, gusa biza no kumworohera abonye imfashanyigisho ku buzima bw’umusoresha. Uyu nawe, wenda ahereye ku buryo umurimo yakoraga wari wubashywe muri Isiraheli (ngo babarirwaga mu banyabyaha ruharwa), atinya kubura amaso ngo arangamire Imana maze yikomanga ku gituza asaba imbabazi. Nubwo ngo n’intungane bwira icumuye karindwi, ntaho uriya mufarizayi yari yibeshyeye niba koko ibyo yavuze yaranabikoraga. Umusoresha nawe ubanza atari ikigwari kuko yanatinye kubwira Imana ibyo abamo. Ngo yatashye yumvinzwe! Nibyo kuko yari ajyanywe no gutakamba. Umufarizayi nawe buriya yarumvizwe cyangwa se yariyumvise kuko uroye niwe wibwiraga yitwaje Imana. Muri paruwase ndimo, umukristu aherutse kuntonganyiriza ko inzogera itavuze kandi iyo kiriziya ari iyo mukuru we yubatse akayiha diyosezi. Ati atari ibyo, imigozi nzayikata. Umusaza ikibazo afite ni izabukuru kuko atacyumva neza. Ariko, mumbabarire mutize ibitekerezo, usanza ananyuzamo agashimira Imana ko ayisengera mu ngoro umuryango we wayubakiye. Ariko se ari Imana, cyangwa natwe abantu, icyo nicyo gikenewe mu gusenga? Kuri icyi cyumweru kiriziya irahimbaza umunsi w’iyogeza butumwa ku isi. Mu butumwa papa yageneye uyu munsi, aradusaba kuzirikana kuri Ukarisitiya. Mu gitambo cya missa niho twumva ku buryo bunoze ipfundo n’isano dufitanye n’Imana n’iriri hagati yacu cyangwa se tugomba kugirana. Muri Ukarisitiya niho twumva koko ko twacunguwe, bityo ntihabe habamo ibice by’intungane n’abanyabyaha, ahubwo abana bashagaye umubyeyi umwe wenda badafite imihingo ingana bitewe n’uburyo bihatira kuyitunganira. Papa anatwibutsa ko uyu mwaka wahariwe kwihatira kunyurwa n’isakaramentu ry’Ukarisitiya, unatwibutsa yubile yimyaka 150 hatangajwe ihame ry’ubutasamawe icyaha bwa Bikira Mariya. Twumwisunge kugirango adufashe gusenga nyabyo, dusabirana kuronkera agakiza muri Kristu watwihayeho ifunguro. Bityo tube twashobora kuvunga nka Pawulo mutagatiffu tuti intambara nyayo twarayirwanye igisigaye ni ikamba rigenewe abazaba barakunze ukwigaragaza kwe. Mwene Siraki ati ukorera Uhoraho uko abishaka arashimwa kandi isengesho rye rigira mu bushorishori bw’ijuru.
Icyumweru cyiza
24/10/2004
Sir 35,12-14.16-18
2Tim 4,6-8.16-18
Lk 18,9-14
Abagabo babiri bahuriya mu ngoro baje gusenga...Ngiyo intangiriror y’umugani Yezu yaciriya ngo abibwiraga ko ari intungane maze bagasuzugura abandi. Mbere y’uko ngira icyo mvuga ku ijambo kiriziya yaduteguriya kuri icyi cyumweru, nagiranga mbaze mpere kuri iriya mvugo ya Yezu kandi inaboneka cyane mu buzima bwacu. Abantu dukunze kwicamo ibice bibiri: abeza n’ababi, abakire n’abakene, abazima n’abarwayi, abanyabwenge n’ibicucu, abakiranutsi n’abanyabyaha, injinji n’inzobere, n’andi mazina tumenyereye. Ikibazo si uko ibi byiciro byabaho, koko biriho nubwo buri wese iyo yisuzumwe neza yisanga muri byombi akaya mvugo ngo abantu bose ni ibarwayi ariko ku rugero rutandukanye . Icy’ingezi ni ubutungane n’ubutabera nkoresheje ijambo dusanga mu gitabo cya mwene Sirake. Ku cyumweru gishize, twasabwaga gusenga tutarambirwa, kandi ni byo. Ariko se kuki dusenga? Ese iyo dusenga dushyikirana n’Imana cyangwa bisa nko kujya muri “exposition”? Aho ikitujyana kiba koko kigomba kutuzindura? Duhere ku ivanjiri twumvise: umufarizayi n’umusoresha bagiye gusenga. Uwa mbere yivuga ibigwi abwira Imana uko abayeho ahereye ku mategeko ya Musa, gusa biza no kumworohera abonye imfashanyigisho ku buzima bw’umusoresha. Uyu nawe, wenda ahereye ku buryo umurimo yakoraga wari wubashywe muri Isiraheli (ngo babarirwaga mu banyabyaha ruharwa), atinya kubura amaso ngo arangamire Imana maze yikomanga ku gituza asaba imbabazi. Nubwo ngo n’intungane bwira icumuye karindwi, ntaho uriya mufarizayi yari yibeshyeye niba koko ibyo yavuze yaranabikoraga. Umusoresha nawe ubanza atari ikigwari kuko yanatinye kubwira Imana ibyo abamo. Ngo yatashye yumvinzwe! Nibyo kuko yari ajyanywe no gutakamba. Umufarizayi nawe buriya yarumvizwe cyangwa se yariyumvise kuko uroye niwe wibwiraga yitwaje Imana. Muri paruwase ndimo, umukristu aherutse kuntonganyiriza ko inzogera itavuze kandi iyo kiriziya ari iyo mukuru we yubatse akayiha diyosezi. Ati atari ibyo, imigozi nzayikata. Umusaza ikibazo afite ni izabukuru kuko atacyumva neza. Ariko, mumbabarire mutize ibitekerezo, usanza ananyuzamo agashimira Imana ko ayisengera mu ngoro umuryango we wayubakiye. Ariko se ari Imana, cyangwa natwe abantu, icyo nicyo gikenewe mu gusenga? Kuri icyi cyumweru kiriziya irahimbaza umunsi w’iyogeza butumwa ku isi. Mu butumwa papa yageneye uyu munsi, aradusaba kuzirikana kuri Ukarisitiya. Mu gitambo cya missa niho twumva ku buryo bunoze ipfundo n’isano dufitanye n’Imana n’iriri hagati yacu cyangwa se tugomba kugirana. Muri Ukarisitiya niho twumva koko ko twacunguwe, bityo ntihabe habamo ibice by’intungane n’abanyabyaha, ahubwo abana bashagaye umubyeyi umwe wenda badafite imihingo ingana bitewe n’uburyo bihatira kuyitunganira. Papa anatwibutsa ko uyu mwaka wahariwe kwihatira kunyurwa n’isakaramentu ry’Ukarisitiya, unatwibutsa yubile yimyaka 150 hatangajwe ihame ry’ubutasamawe icyaha bwa Bikira Mariya. Twumwisunge kugirango adufashe gusenga nyabyo, dusabirana kuronkera agakiza muri Kristu watwihayeho ifunguro. Bityo tube twashobora kuvunga nka Pawulo mutagatiffu tuti intambara nyayo twarayirwanye igisigaye ni ikamba rigenewe abazaba barakunze ukwigaragaza kwe. Mwene Siraki ati ukorera Uhoraho uko abishaka arashimwa kandi isengesho rye rigira mu bushorishori bw’ijuru.
Icyumweru cyiza
ICYUMWERU CYA 29 MU BYUMWERU BISANZWE C
ICYUMWERU CYA 29 MU BYUMWERU BISANZWE C
17/10/2004
Iyim 17,8-13
2Tim 3,14-4,2
Lk 18,1-8
Nuko Yezu abacira umugani agirango abasobanurire ko ari ngombwa gusenga batarambirwa. Umugani wa Yezu ni mugufi kandi ntugoye kuwumva. Umupfakazi wari wararenganye maze akajya ajya gutakira umucamaza ngo utaragiraga impuhwe kandi ntatinye n’Imana. Nyamara ngo yaje kumwumva kugirango amwikize amuvire aho yoye kumumena umutwe. Yezu ati Imana ntizarindira ko duhogora kugirango itwumve. Nyamara ariko tugomba nyine gusenga kanti dushyizeho umwete ndetse tutarambira nka Musa ngo Aroni na Huru bagombye kuramira amaboko ngo akomeze yambaze Imana ibahe gutsinda (isomo rya mbere). Yezu mu gusoza ariko yaduteze igitego: ariko se, igihe Umwana w’umuntu azazira, azasanga hakiri ukwemera ku isi? Twibukiranye ko ku cyumweru ishize Yezu yadutozaga gushimira ahereye ku musamaritani wari agarutse gushimira nyuma y’aho akiriye ibibembe , we n’abandi icyenda bikomereje inzira yabo. Erega gusenga no gushimira ni ijambo rimwe.Hari abakeka ko gusenga ari ukurangiza itegeko maze amasengesho bakayavugira kuyamara -ndavuga ya yandi twatojwe twigira amasakaramentu-.Abo usanga baba bafunze umwuka nk’abafundi batera umusimari!!?? Kugeza bavuze amina kabone n’ubwo wenda amagambo yo hagati bayacamo kabiri.Iyo barangije, biruhutsa nk’utuye ikivi maze bagategereza igisubizo. Abo bagwa mu muteko wo gukeka ko ayo baba bavuze ahindura Imana, igata ibyayo ikabanza ikabumva. Amahirwe bagira nuko Imana ibaha agahe ko gutekereza, kuko iyo haciye kabiri, bagaruka basaba ibitandukanye n’ibya mbere cyangwa se bo ubwabo bakirya icyara bati Imana ni nkuru yo itarahutiye ku ijambo twari twavuze. Aha nabibutsa inkuru ya wa mukecuru wari wabuze inkono y’itaba ati n’ayo yose icyaruta ni ukwipfira. Nyamara ngo ikuba yarakubise ati nivugiraga. Twanibuka umwe wari wasenze koko maze Imana iramubwira ngo asabe icyo ashaka cyose irakimuha ariko mugenzi we batacanaga uwaka imikubire kabiri. Ikibazo cyabaye ihurizo kuko yaribwiraga ati ndasaba inzu arambonana ebyiri, ndasaba ubukungu, arankuba kabiri. Byamwanze mu nda asaba ko Imana imunogoramo ijisho rimwe, hanyuma... Nimunyumvire namwe! Ngo Imana ntitwumva, ubanza biba byayiyobeye.
Hari n’abandi ariko bitirirwa birushya ngo byose ni kimwe kuko ibyanditswe byaranditswe. Ngo icyo Imana izagena kizaba aricyo. Erega ngo wambariza Imana ku ishyiga…Siniriwe mvuga abahamya ko gusenga ari iby’inkorabusa ngo nk’umwe ubagara ibijumba. Abo umuntu yabasubiza ngo hari cyera kuko n’ibyo bijumba bigomba kubagarwa. Gusenga si uguhindura Imana, si ukuyicurikisha amagambo yacu, si ukuyitsirika; ahubwo ni ukwerekeza imitima ejuru, tukitarura ibyisi kugirango turebe icyerekezo cy’ubuzima durangamiye Nyirubuzima. Iryo sengesho rinyura Imana kuko tudashobora gusenga ngo tunarenge turenganye abayo. Iryo sengesho rihora ritwegereza Imana kuko tuba tuona koko ugushaka kwayo. Iryo sengesho ritwongerera ukwemera kuko tuba koko dushyikirana n’Imana. Nguwo rero umuhate Yezu adusaba kugira; ngiyo inyigisho ya Pawulo mutagatifu yabwiraga Timotewo (isomo rya kabiri) ati ihate ijambo washyikirijwe kandi nawe iritoze abandi igihe n’imburagihe kuko ijambo ry’Imana ribereyeho kwigisha, kuvugurura ubuyoboke, gukosora no gutoza umuntu iby’ubutungane. Ku buryo bw’umwihariko, Ukaristiya itubera umwanya wihariye wo gusenga koko. Ni mahire kuko kuri iki cyumweru hasozwa ihuriro mpuzamahanga ry’Ukarisitiya ribera i Guadalajara muri Mexique. Ukarisitiya ni rendez-vous tudagombye kwica kuko hafi buri munota ku isi haba hari ahantu barimo basenga Imana mu giambo cya missa. Burya natwe iyo ugiye mu missa tuba tubaye Aroni na Huru baramiye amaboko ya Musa ngo akomeze yambaze Imana. Ngaho rero shyiraho akawe. Ndemeza ko Yezu naza azasanga tukimwemera. Ariko iki kibazo cyoye kuduhangayika. Duharanire kumubera abana bamubereye koko nawe ibindi azabyikorera. Ntibuzaba ari ubwa mbere no kuducungura yabikoze ku bwnde bwe.
Muhorane amahoro n’imigisha bimuturukaho
17/10/2004
Iyim 17,8-13
2Tim 3,14-4,2
Lk 18,1-8
Nuko Yezu abacira umugani agirango abasobanurire ko ari ngombwa gusenga batarambirwa. Umugani wa Yezu ni mugufi kandi ntugoye kuwumva. Umupfakazi wari wararenganye maze akajya ajya gutakira umucamaza ngo utaragiraga impuhwe kandi ntatinye n’Imana. Nyamara ngo yaje kumwumva kugirango amwikize amuvire aho yoye kumumena umutwe. Yezu ati Imana ntizarindira ko duhogora kugirango itwumve. Nyamara ariko tugomba nyine gusenga kanti dushyizeho umwete ndetse tutarambira nka Musa ngo Aroni na Huru bagombye kuramira amaboko ngo akomeze yambaze Imana ibahe gutsinda (isomo rya mbere). Yezu mu gusoza ariko yaduteze igitego: ariko se, igihe Umwana w’umuntu azazira, azasanga hakiri ukwemera ku isi? Twibukiranye ko ku cyumweru ishize Yezu yadutozaga gushimira ahereye ku musamaritani wari agarutse gushimira nyuma y’aho akiriye ibibembe , we n’abandi icyenda bikomereje inzira yabo. Erega gusenga no gushimira ni ijambo rimwe.Hari abakeka ko gusenga ari ukurangiza itegeko maze amasengesho bakayavugira kuyamara -ndavuga ya yandi twatojwe twigira amasakaramentu-.Abo usanga baba bafunze umwuka nk’abafundi batera umusimari!!?? Kugeza bavuze amina kabone n’ubwo wenda amagambo yo hagati bayacamo kabiri.Iyo barangije, biruhutsa nk’utuye ikivi maze bagategereza igisubizo. Abo bagwa mu muteko wo gukeka ko ayo baba bavuze ahindura Imana, igata ibyayo ikabanza ikabumva. Amahirwe bagira nuko Imana ibaha agahe ko gutekereza, kuko iyo haciye kabiri, bagaruka basaba ibitandukanye n’ibya mbere cyangwa se bo ubwabo bakirya icyara bati Imana ni nkuru yo itarahutiye ku ijambo twari twavuze. Aha nabibutsa inkuru ya wa mukecuru wari wabuze inkono y’itaba ati n’ayo yose icyaruta ni ukwipfira. Nyamara ngo ikuba yarakubise ati nivugiraga. Twanibuka umwe wari wasenze koko maze Imana iramubwira ngo asabe icyo ashaka cyose irakimuha ariko mugenzi we batacanaga uwaka imikubire kabiri. Ikibazo cyabaye ihurizo kuko yaribwiraga ati ndasaba inzu arambonana ebyiri, ndasaba ubukungu, arankuba kabiri. Byamwanze mu nda asaba ko Imana imunogoramo ijisho rimwe, hanyuma... Nimunyumvire namwe! Ngo Imana ntitwumva, ubanza biba byayiyobeye.
Hari n’abandi ariko bitirirwa birushya ngo byose ni kimwe kuko ibyanditswe byaranditswe. Ngo icyo Imana izagena kizaba aricyo. Erega ngo wambariza Imana ku ishyiga…Siniriwe mvuga abahamya ko gusenga ari iby’inkorabusa ngo nk’umwe ubagara ibijumba. Abo umuntu yabasubiza ngo hari cyera kuko n’ibyo bijumba bigomba kubagarwa. Gusenga si uguhindura Imana, si ukuyicurikisha amagambo yacu, si ukuyitsirika; ahubwo ni ukwerekeza imitima ejuru, tukitarura ibyisi kugirango turebe icyerekezo cy’ubuzima durangamiye Nyirubuzima. Iryo sengesho rinyura Imana kuko tudashobora gusenga ngo tunarenge turenganye abayo. Iryo sengesho rihora ritwegereza Imana kuko tuba tuona koko ugushaka kwayo. Iryo sengesho ritwongerera ukwemera kuko tuba koko dushyikirana n’Imana. Nguwo rero umuhate Yezu adusaba kugira; ngiyo inyigisho ya Pawulo mutagatifu yabwiraga Timotewo (isomo rya kabiri) ati ihate ijambo washyikirijwe kandi nawe iritoze abandi igihe n’imburagihe kuko ijambo ry’Imana ribereyeho kwigisha, kuvugurura ubuyoboke, gukosora no gutoza umuntu iby’ubutungane. Ku buryo bw’umwihariko, Ukaristiya itubera umwanya wihariye wo gusenga koko. Ni mahire kuko kuri iki cyumweru hasozwa ihuriro mpuzamahanga ry’Ukarisitiya ribera i Guadalajara muri Mexique. Ukarisitiya ni rendez-vous tudagombye kwica kuko hafi buri munota ku isi haba hari ahantu barimo basenga Imana mu giambo cya missa. Burya natwe iyo ugiye mu missa tuba tubaye Aroni na Huru baramiye amaboko ya Musa ngo akomeze yambaze Imana. Ngaho rero shyiraho akawe. Ndemeza ko Yezu naza azasanga tukimwemera. Ariko iki kibazo cyoye kuduhangayika. Duharanire kumubera abana bamubereye koko nawe ibindi azabyikorera. Ntibuzaba ari ubwa mbere no kuducungura yabikoze ku bwnde bwe.
Muhorane amahoro n’imigisha bimuturukaho
ICYUMWERU CYA 28 MU BYUMWERU BISANZWE BY’UMWAKA C
ICYUMWERU CYA 28 MU BYUMWERU BISANZWE BY’UMWAKA C
10/10/2004
2Bami 5,14-17
2Tm 2,8-13
Lk 17,11-19
Ijambo ry’Imana tuzirikana kuri icyi cyumweru riratwigisha gushimira. Yezu arahera ku mubembe wari ugaruwe no gushimira Imana, maze akatwigisha agaciro nyako k’ubuzima. Inkuru y’ababembe icumi batakiye Yezu ngo abakize maze akabategeka kujya kwiyereka abasaseredoti bakuru (kuko aribo bari bashinzwe umurimo we kwemeza ko umuntu yakize ibibembe kandi ko ashobora kongera gusubira mu bandi no mubuzima busanzwe), turayizi kandi iranumvikana rwose. Iri mu mavanjiri atworohera kuyasobanura kimwe n’iya Zakewusi, ka kagabo kagufi kabuze uko kabona Yezu kakurira igiti, iy’abayahudi bashakaga kugira Yezu umwami kuko yari amaze kubahaza imigati bati twasiga uyu tugasanga nde? Iy’ayandi mavanjiri bitworohera kuyaganisha mu rwenya ngo hato ukuri kwayo kutatubuza uburyo. Biroroshye kuvunga ngo ariko koko abandi icyenda kuki batagarutse gushimira. Wenda kuko bari abayahudi bazi amategeko baba baribwiye ko kujya kwiyereka abasaseridoti aribyo bikwiye cyane ko ari ko amategeko yabisabaga. Kandi ni mugihe, uwagarutse yari umusamaritani utari azi iby’Imana. No mu isomo rya mbere iwakize ibibembe ni umnyasiriya wari warabwiwe ko hari umuhanuzi ukiza maze akabyemera. Pawulo mutagatifu niwe wasobanuye bihagije ko agakiza tutagahabwa no gukurikiza amategeko, ahubwo tugakomora mu kwemera Yezu wadukijije. Ni nabyo Pawulo mutagatifu yabwira Timotewo mu isomo rya kabiri ati jya wibuka Kristu wabambwe mu bapfuye. Ku cyumweru gishize twazirikanaga ko niyo twakora ibyo dusabwa byose twaba turi abangaragu b’imburamumaro. Gushimira rero ni ngomba ndetse ni umuco kuko ngo nyamwanga iyo byavuye yanze uwamuhaye inka. Si ugushimira ariko byo ku rurimi, ahubwo kuhindukira kuriya musamaritani kwanashushanya guhindura icyerekezo. Nawe se uwari umukuye mu kato k’ibibembe kuki atari kumushimira? Rimwe mu masengesho makuru y’ukarisitiya (préface) riravuga ngo ibisingizo byacu ntacyo byongera ku buhangane bwawe, ahubwo nitwe byungukira ingabire zidukiza. Uriya musamaritani yakize ibibembe kandi atahana n’ukwemera kuko yamenye gushima. Sitwe tubuze ibyo twashimira Imana kandi n’uburyo burahari: igitambo cya missa cyangwa ukarisitiya bisobarura gushimira (action de grâce). Isengesho ryacu rero kuri icyi cyumweru ribe koko iryo gushimira Imana tutanibagiwe na none gukomeza kuyereka ubumuga n’ibibembe byacu. Reka nsozeshe ijambo rya Pawulo mutagatifu yabwiye Timotewo riri mu isomo rya kabiri: nidupfana na Yezu, tuzabaho hamwe na We; nituba intwari hamwe na We, tuzima ingoma hamwe na We; nitumwihakana, na We azatwihakana; nituramuka tubaye abahemu, We azaguma kuba indahemuka kuko adashobora kwivuguruza.
Imana ibahe umugisha.
10/10/2004
2Bami 5,14-17
2Tm 2,8-13
Lk 17,11-19
Ijambo ry’Imana tuzirikana kuri icyi cyumweru riratwigisha gushimira. Yezu arahera ku mubembe wari ugaruwe no gushimira Imana, maze akatwigisha agaciro nyako k’ubuzima. Inkuru y’ababembe icumi batakiye Yezu ngo abakize maze akabategeka kujya kwiyereka abasaseredoti bakuru (kuko aribo bari bashinzwe umurimo we kwemeza ko umuntu yakize ibibembe kandi ko ashobora kongera gusubira mu bandi no mubuzima busanzwe), turayizi kandi iranumvikana rwose. Iri mu mavanjiri atworohera kuyasobanura kimwe n’iya Zakewusi, ka kagabo kagufi kabuze uko kabona Yezu kakurira igiti, iy’abayahudi bashakaga kugira Yezu umwami kuko yari amaze kubahaza imigati bati twasiga uyu tugasanga nde? Iy’ayandi mavanjiri bitworohera kuyaganisha mu rwenya ngo hato ukuri kwayo kutatubuza uburyo. Biroroshye kuvunga ngo ariko koko abandi icyenda kuki batagarutse gushimira. Wenda kuko bari abayahudi bazi amategeko baba baribwiye ko kujya kwiyereka abasaseridoti aribyo bikwiye cyane ko ari ko amategeko yabisabaga. Kandi ni mugihe, uwagarutse yari umusamaritani utari azi iby’Imana. No mu isomo rya mbere iwakize ibibembe ni umnyasiriya wari warabwiwe ko hari umuhanuzi ukiza maze akabyemera. Pawulo mutagatifu niwe wasobanuye bihagije ko agakiza tutagahabwa no gukurikiza amategeko, ahubwo tugakomora mu kwemera Yezu wadukijije. Ni nabyo Pawulo mutagatifu yabwira Timotewo mu isomo rya kabiri ati jya wibuka Kristu wabambwe mu bapfuye. Ku cyumweru gishize twazirikanaga ko niyo twakora ibyo dusabwa byose twaba turi abangaragu b’imburamumaro. Gushimira rero ni ngomba ndetse ni umuco kuko ngo nyamwanga iyo byavuye yanze uwamuhaye inka. Si ugushimira ariko byo ku rurimi, ahubwo kuhindukira kuriya musamaritani kwanashushanya guhindura icyerekezo. Nawe se uwari umukuye mu kato k’ibibembe kuki atari kumushimira? Rimwe mu masengesho makuru y’ukarisitiya (préface) riravuga ngo ibisingizo byacu ntacyo byongera ku buhangane bwawe, ahubwo nitwe byungukira ingabire zidukiza. Uriya musamaritani yakize ibibembe kandi atahana n’ukwemera kuko yamenye gushima. Sitwe tubuze ibyo twashimira Imana kandi n’uburyo burahari: igitambo cya missa cyangwa ukarisitiya bisobarura gushimira (action de grâce). Isengesho ryacu rero kuri icyi cyumweru ribe koko iryo gushimira Imana tutanibagiwe na none gukomeza kuyereka ubumuga n’ibibembe byacu. Reka nsozeshe ijambo rya Pawulo mutagatifu yabwiye Timotewo riri mu isomo rya kabiri: nidupfana na Yezu, tuzabaho hamwe na We; nituba intwari hamwe na We, tuzima ingoma hamwe na We; nitumwihakana, na We azatwihakana; nituramuka tubaye abahemu, We azaguma kuba indahemuka kuko adashobora kwivuguruza.
Imana ibahe umugisha.
ICYUMWERU CYA 27 MU BYUMWERU BISANZWE BY’UMWAKA C
ICYUMWERU CYA 27 MU BYUMWERU BISANZWE BY’UMWAKA C.
26/09/2004
Hab 1,2-3;2,2-4
2Tm 1,6-8.13-14
Lk 17,5-10
Ijambory’ Imana riraturarikira kuba indahemuka, intungane no gukomera ku kwemera. Mu isomo rya mbere, umuhanuzi Habakuki arasa n’ubaza Imana kandi atabaza imvano y’ibyo yabonaga bijyanye n’akaga k’umuryango we. Imana yamuhaye igisubizo ko intungane izabeshwaho n’ubudahemuka bwayo. Mu gitabo cy’Ibyahishuwe, Yohani we azandika ko uzakomera kugeza ku ndunduro uwo ariwe uzarokoka. Mu ivanjiri, intumwa zirasaba Yezu ngo azongerere ukwemera. Zari zihereye ku ijambo Yezu yari azibwiye ati umuvandimwe wawe nagucumuraho karindwi ku munsi akaza iwawe kukwitwaraho karindwi uzamubabarire, ndetse n’iri ngo ku buza ibigusha abantu mu byaha ntibishoboka, ariko hagowe umuntu biturukaho. Yezu ati iyaba mwagiraga ukwemera kungana n’impeke y’ururo...Sindibutinde mu mpaka nk’iza mupadiri na pasitori bahigaga ukwemera, maze uwumvaga yiyizeye yabona umusozi utaje umusanga nk’uko yabiwusabaga, agahitamo kuvuga ati noneho jyewe mu izina rya Yezu nemera, ndagusanze. Yezu aradushwishuriza ati niyo twakora ibyo dusabwa- nubwo bishobora mbarwa-, twaba turi nk’abagaragu b’imburamumaro. Ukwemera ko ni ngombwa kandi kugusaba si uguta igihe ndetse utagufite cyangwa uwumva kumukenderana nace bugufi maze asenge kuko kubaho nta kwemera ari ukuzimira burundu. Gusa rero habaho ukwemera n’ukwemera! Ukwemera nyakwo ni ugushingiye ku kwiyoroshya. Ukwemera dukeneye ni ukudufasha kumva ko dukunzwe n’Imana maze ibindi bisigaye bikanza ari inyongera. Ukwemera dukeneye ni ukuduha ukwizera guhamye ko dufatanyije n’Imana, isi dutuye ishobora kuba nziza kandi aritwe bihereyeho aho kuhagama mu kubaza Imana impavu y’agaka kuzuye isi. Nabyo si bibi kubaza no gushakisha imvano y’ibyo tubamo cyane cyane kugirango hafatwe ingamba zihamye, ariko kutagira ukwizera cyangwa ibyiringiro ko byose bihira abatinya Imana bisa no gusuna urugamba ngo n’ubundi ni ukuruhira ubusa nk’utokora ifuku. Ukwemera dukeneye ni ukugaragarira mu bikorwa. Pawulo mutagatifu niwe wabwiraga Timote mu isomo rya kabiri ati ntuzagire isoni zo kubera umwami wacu umuhamya. Ngicyo ahubwo icyo intumwa zari gusaba Yezu ngo azongerere imbaraga zo kudaterwa isoni no kugaragaza ukwemera kwazo. Zaje kubibona kuri penekositi, igihe Roho azimaze ubwoba maze zigatangira kwigisha hose izuka rya Nyagasani. Si uko ibyo zabazaga Yezu mbere zari zarabyumvise byose, ariko zari zasobanukiwe ik’ingezi: Imana ni urukundo kandi ni umubyeyi wacu. Kwemera kugendana nawe bisaba kwicisha bugufi, tugakora byibura ibyo dusabwa nk’abagaragu cyangwa abakozi babihemberwa. Ni ukwemera ko ndetse n’ibitangaza bishoboka ndetse tunabikora iyo turetse Iyahanze byose ikikomereza umurimo wayo wo guhora irema ibinyujije mu mirimo inyuranye yadushinze. Tukirinda kuba nka wa muhanga wagiye kureba Imana ahagarariye abandi agirango ayibwire ko igihe cyayo cyarangiranye nawa munsi wa gatandatu, ko rwose yazaruhukira rimwe kuko abayisimbura babontse. Ubwo yavugaga ubuhanga butandukanye muntu amaze kugeraho cyane cyane mu bijyane na génétique. Yanunzemo ati ahubwo twaguciyeho kuko Adamu ubu twarema umurenze tuzayobora ntazongere gucumuzwa no kwigenga. Iman iti rwose ndabishimye ndetse reka dukore isuzumabumenyi. Nyabwenge rero ngo yinjiye muri laboratoire abatuza za éprouvettes ngo atangire maze Imana iramubwira iti nagirango n’ibyo mwahanze ibyanyu none muracyahera aho nabatangiriye....Twahera he se handi Nyagasani ko tutari kumwe ntacyo twakwishoboza, ahubwo twongerere ukwemera.
Amina
26/09/2004
Hab 1,2-3;2,2-4
2Tm 1,6-8.13-14
Lk 17,5-10
Ijambory’ Imana riraturarikira kuba indahemuka, intungane no gukomera ku kwemera. Mu isomo rya mbere, umuhanuzi Habakuki arasa n’ubaza Imana kandi atabaza imvano y’ibyo yabonaga bijyanye n’akaga k’umuryango we. Imana yamuhaye igisubizo ko intungane izabeshwaho n’ubudahemuka bwayo. Mu gitabo cy’Ibyahishuwe, Yohani we azandika ko uzakomera kugeza ku ndunduro uwo ariwe uzarokoka. Mu ivanjiri, intumwa zirasaba Yezu ngo azongerere ukwemera. Zari zihereye ku ijambo Yezu yari azibwiye ati umuvandimwe wawe nagucumuraho karindwi ku munsi akaza iwawe kukwitwaraho karindwi uzamubabarire, ndetse n’iri ngo ku buza ibigusha abantu mu byaha ntibishoboka, ariko hagowe umuntu biturukaho. Yezu ati iyaba mwagiraga ukwemera kungana n’impeke y’ururo...Sindibutinde mu mpaka nk’iza mupadiri na pasitori bahigaga ukwemera, maze uwumvaga yiyizeye yabona umusozi utaje umusanga nk’uko yabiwusabaga, agahitamo kuvuga ati noneho jyewe mu izina rya Yezu nemera, ndagusanze. Yezu aradushwishuriza ati niyo twakora ibyo dusabwa- nubwo bishobora mbarwa-, twaba turi nk’abagaragu b’imburamumaro. Ukwemera ko ni ngombwa kandi kugusaba si uguta igihe ndetse utagufite cyangwa uwumva kumukenderana nace bugufi maze asenge kuko kubaho nta kwemera ari ukuzimira burundu. Gusa rero habaho ukwemera n’ukwemera! Ukwemera nyakwo ni ugushingiye ku kwiyoroshya. Ukwemera dukeneye ni ukudufasha kumva ko dukunzwe n’Imana maze ibindi bisigaye bikanza ari inyongera. Ukwemera dukeneye ni ukuduha ukwizera guhamye ko dufatanyije n’Imana, isi dutuye ishobora kuba nziza kandi aritwe bihereyeho aho kuhagama mu kubaza Imana impavu y’agaka kuzuye isi. Nabyo si bibi kubaza no gushakisha imvano y’ibyo tubamo cyane cyane kugirango hafatwe ingamba zihamye, ariko kutagira ukwizera cyangwa ibyiringiro ko byose bihira abatinya Imana bisa no gusuna urugamba ngo n’ubundi ni ukuruhira ubusa nk’utokora ifuku. Ukwemera dukeneye ni ukugaragarira mu bikorwa. Pawulo mutagatifu niwe wabwiraga Timote mu isomo rya kabiri ati ntuzagire isoni zo kubera umwami wacu umuhamya. Ngicyo ahubwo icyo intumwa zari gusaba Yezu ngo azongerere imbaraga zo kudaterwa isoni no kugaragaza ukwemera kwazo. Zaje kubibona kuri penekositi, igihe Roho azimaze ubwoba maze zigatangira kwigisha hose izuka rya Nyagasani. Si uko ibyo zabazaga Yezu mbere zari zarabyumvise byose, ariko zari zasobanukiwe ik’ingezi: Imana ni urukundo kandi ni umubyeyi wacu. Kwemera kugendana nawe bisaba kwicisha bugufi, tugakora byibura ibyo dusabwa nk’abagaragu cyangwa abakozi babihemberwa. Ni ukwemera ko ndetse n’ibitangaza bishoboka ndetse tunabikora iyo turetse Iyahanze byose ikikomereza umurimo wayo wo guhora irema ibinyujije mu mirimo inyuranye yadushinze. Tukirinda kuba nka wa muhanga wagiye kureba Imana ahagarariye abandi agirango ayibwire ko igihe cyayo cyarangiranye nawa munsi wa gatandatu, ko rwose yazaruhukira rimwe kuko abayisimbura babontse. Ubwo yavugaga ubuhanga butandukanye muntu amaze kugeraho cyane cyane mu bijyane na génétique. Yanunzemo ati ahubwo twaguciyeho kuko Adamu ubu twarema umurenze tuzayobora ntazongere gucumuzwa no kwigenga. Iman iti rwose ndabishimye ndetse reka dukore isuzumabumenyi. Nyabwenge rero ngo yinjiye muri laboratoire abatuza za éprouvettes ngo atangire maze Imana iramubwira iti nagirango n’ibyo mwahanze ibyanyu none muracyahera aho nabatangiriye....Twahera he se handi Nyagasani ko tutari kumwe ntacyo twakwishoboza, ahubwo twongerere ukwemera.
Amina
Icyumweru cya 26 mu byumweru bisanzwe by’umwaka. c
Icyumweru cya 26 mu byumweru bisanzwe by’umwaka. c
26/09/2004
Am 6,1.4-7
1Tm 6,11-16
Lk 16,19-31
Ijambo ry’Imana tuzirikana riraduha uburyo bwo kutekereza ku kamaro ibyo dutunze bidufitiye, cyangwa uburyo bidufasha guhura n’Iyaduhanze haba muri ubu buzima cyagwa no mu buzaza. Umuhanuzi Amosi araburira ku buryo bukaze abaheranywe n’amaraha bakibagirwa ubutabera burenganura abanyantege nke. Mu mvugo yacu twakwibuka wa mugani ngo umwijuto w’ikinonko ugirango imvura ntizagwa. Yezu nawe arungamo ahereye ku mugani w’umukungo na Lazaro w’umukene, ati nyuma y’urupfu, Imana izarenganura abarenganye maze abagashize nabo batangire igihe cy’amaganya. Ngo kandi nta mahungiro, nta mpuhwe kuko utumva Musa n’abahanuzi agifite umwanya niyo haza uvuye ikuzimu ntiyakumva. Bizabe se ibya ya mvugo ngo uwanze kumvira se na nyina yumvira...Hari igihe tuvuga ngo Yezu arakabya. Nonese gukena byonyine bizatujyana mu ijuru cyangwa hari uwazira ko yahiriwe n’amahirwe? Twibuke ko na Zakewusi igije Yezu amukuye mu giti, yakoze umunsi mukuru akanatangaza ko niba hari uwo yahuguje azamwishyura amukubiye kangahe ndetse n’umugabane w’ibyo atunze akabiha abakene. Ubukire rero ni ubu. Guharanira gutunga yego ariko no kunezezwa no gusangira n’abandi ibyo Imana yaguhaye. Ngo utunze ntagabe ibye ntibyiyongera kandi nyamwanga iyo byavuye yanze uwamuhaye inka. Ariko se tugarutse kuri uriya mugani, buriya uriya mukire yazize iki? Azabe se yarazize kurangarana Lazaro? Azazire se ko yari yarakize byo guhora mu minsi mikuru? Gukira se bituma umuntu aca ukubiri n’amategeko y’Imana, bivuga ko imburamikoro arizo zitabira gusa ibyo gusenga no gukurikiza amategeko y’Imana? Sindi busubize ibi bibazo, ahubwo ndareka Pawulo mutagatifu aduhanure mu magambo yabwiraga Timotewo, ati wowe rero guhukira gukurikiza amategeko kandi ugendere kure ibiciye ukubiri n’ukwemera wamamaje mu ruhame. Utegereze utarambirwa ihindukira rya Nyagasani. Nta yindi ntero rero, atari guhora dukurikiza amategeko y’Imana cyane cyane mu gufasha abayo kuyiyoboka, tubakiza imbogamizi izo arizo zose zabatambamira mu kurangamira iyabahanze; ubukene bukaba bufata iya mbere. Ntihabura ugira ati jye ni mahire kuko ababwirwa bari aho bari! Nibyo wenda cyane ko na Kiriziya isaba ko buri wese yafasha abakene mu rugero rwe. Ntiwaba waburaye ngo bagusabe kwigomwa kandi ari ryo funguro uhorana. Nyamara umutima niwo utanga naho inda ni seha uzana ku mugani w’abarundi.
Nyagasani, ntudutererane mu bitwoshya, udukize ikibi kandi utugenere ifunguru riduhaza bityo tukuyoboke kandi dutoze, tunafashe abawe kukuyoboka, hato ejo tutazibuka ibitereko zasheshe.
Amen!
26/09/2004
Am 6,1.4-7
1Tm 6,11-16
Lk 16,19-31
Ijambo ry’Imana tuzirikana riraduha uburyo bwo kutekereza ku kamaro ibyo dutunze bidufitiye, cyangwa uburyo bidufasha guhura n’Iyaduhanze haba muri ubu buzima cyagwa no mu buzaza. Umuhanuzi Amosi araburira ku buryo bukaze abaheranywe n’amaraha bakibagirwa ubutabera burenganura abanyantege nke. Mu mvugo yacu twakwibuka wa mugani ngo umwijuto w’ikinonko ugirango imvura ntizagwa. Yezu nawe arungamo ahereye ku mugani w’umukungo na Lazaro w’umukene, ati nyuma y’urupfu, Imana izarenganura abarenganye maze abagashize nabo batangire igihe cy’amaganya. Ngo kandi nta mahungiro, nta mpuhwe kuko utumva Musa n’abahanuzi agifite umwanya niyo haza uvuye ikuzimu ntiyakumva. Bizabe se ibya ya mvugo ngo uwanze kumvira se na nyina yumvira...Hari igihe tuvuga ngo Yezu arakabya. Nonese gukena byonyine bizatujyana mu ijuru cyangwa hari uwazira ko yahiriwe n’amahirwe? Twibuke ko na Zakewusi igije Yezu amukuye mu giti, yakoze umunsi mukuru akanatangaza ko niba hari uwo yahuguje azamwishyura amukubiye kangahe ndetse n’umugabane w’ibyo atunze akabiha abakene. Ubukire rero ni ubu. Guharanira gutunga yego ariko no kunezezwa no gusangira n’abandi ibyo Imana yaguhaye. Ngo utunze ntagabe ibye ntibyiyongera kandi nyamwanga iyo byavuye yanze uwamuhaye inka. Ariko se tugarutse kuri uriya mugani, buriya uriya mukire yazize iki? Azabe se yarazize kurangarana Lazaro? Azazire se ko yari yarakize byo guhora mu minsi mikuru? Gukira se bituma umuntu aca ukubiri n’amategeko y’Imana, bivuga ko imburamikoro arizo zitabira gusa ibyo gusenga no gukurikiza amategeko y’Imana? Sindi busubize ibi bibazo, ahubwo ndareka Pawulo mutagatifu aduhanure mu magambo yabwiraga Timotewo, ati wowe rero guhukira gukurikiza amategeko kandi ugendere kure ibiciye ukubiri n’ukwemera wamamaje mu ruhame. Utegereze utarambirwa ihindukira rya Nyagasani. Nta yindi ntero rero, atari guhora dukurikiza amategeko y’Imana cyane cyane mu gufasha abayo kuyiyoboka, tubakiza imbogamizi izo arizo zose zabatambamira mu kurangamira iyabahanze; ubukene bukaba bufata iya mbere. Ntihabura ugira ati jye ni mahire kuko ababwirwa bari aho bari! Nibyo wenda cyane ko na Kiriziya isaba ko buri wese yafasha abakene mu rugero rwe. Ntiwaba waburaye ngo bagusabe kwigomwa kandi ari ryo funguro uhorana. Nyamara umutima niwo utanga naho inda ni seha uzana ku mugani w’abarundi.
Nyagasani, ntudutererane mu bitwoshya, udukize ikibi kandi utugenere ifunguru riduhaza bityo tukuyoboke kandi dutoze, tunafashe abawe kukuyoboka, hato ejo tutazibuka ibitereko zasheshe.
Amen!
ICYUMWERU CYA 17. C
ICYUMWERU CYA 17. C
25/07/2004
Intg 18,20-32; Kol 2,12-14, Lk 11,1-13.
“ Mwigisha, natwe dutoze gusenga”. Inyigisho y’iki cyumweru iragusha ku isengesho. Mu gitabo cy’Intangiriro, Abrahamu aratakambira Sodoma yagogombaga kurimbuka kubera imyitwarire yayo. Sodoma izwi kuba yari umugi wamamaye mu mico idahwitse kugeza aho uburakari bw’Imana biyirimburiye. Ariko ngo nta bapfira gushira; Abrahamu yizeraga ko haboneka muri Sodoma byibura intungane eshanu zikaba zarokora imbaga yendaga kurimbuka. Isenegsho ry’Abrahamu ni ikimenyenyetso buri wese yagombye kugira cyo gushavuzwa n’ingaruka z’icyaha. Atari aka wa mugani ngo rucitse nambuste cyangwa ngo ibitakuraba uraba hasi kuko abarundi babivuga. Mu gitabo cya Yobu, Uhoraho azanenga inshuti za Yobu ko zitifatanyije nawe mu kababaro ke ahubwo zigashakisha mu mateka y’ubuzima bwe icyaba intandaro z’akaga yari arimo. Kabone niyo umuntu yaba azira ingaruka z’ibyo yakoze, byibura twagarukira aha Simoni umunyasireni, tugatwaza abandi umusaraba. Gusenga no gusabira abandi, si amarangamutima ngo Nyagasani akwibuke, Imana igufashe, Uwiteka akube hafi,…Yezu ubwe aratwiyigishiriza isengesho tugomba kuvuga, ariryo Dawe uri mu ijuru. Si ubujiji rero kuvuga Dawe uri mu ijuru, cyangwa kubura amagambo yacu yo kubwira Imana akaturi ku mutima; ahubwo niryo sengesho kuko ryavuzwe na Yezu umwana w’Imana wasengaga Se ku buryo butaziguye. Yezu kandi niwe natwe dukesha kuba abana b’Imana nk’uko Pawulo mutagatifu yabishimangiye mu rwandiko yoherereje abanyakolosi. Reka natwe twunge murya Yezu maze twambaze Imana twisabira kandi dusabira n’isi yose: Dawe uri mu ijuru, wowe Musumbumba byose; izina ryawe ryubahwe, izina ryawe risingizwe, turirinde icyarihumanya; ubwami bwawe nibuze, wime iwacu, twimure icyaha maze tunyurwe no kuberaho wowe. Icyo ushaka gikorwe mu nsi nk’uko gikorwa mu ijuru, umugambi wawe wo kuducungura n’utebuke, tubeho nk’uko ushaka, nk’uko waduhanze. Ifunguro ridutunga iriduhe buri munsi,tugoboke mu magorwa y’ubu buzima maze tubone ikituramura, atari twe gusa ahubwo isi yose wihangiye, uduhe ibidukwiriye hato tudasonza tugasumbirizwa tukaba twatuka izina ryawe cyangwa tukarengwa tukibagirwa ko ari wowe utugize . Ntibibe ibyo guhaga, ahubwo tunahaze bose ku buntu udusangiza, ivutu n’umururumba bitsinde inzara no kwiheha. Utubabarire ibicumuro byacu nk’uko natwe tubabarira abaducumuyeho, uturinde kurya iminwa, icyo tugusaba kibe ari nacyo twifuriza bandi, yego ntutwirahurireho amakara ariko uduhe kugira umutima wagutse ubangukirwa no kubabarira kugirango natwe turonke impuhwe zawe. Kandi ntudutererane mu bitwoshya, utube hafi Nyagasani hato kamere yacu itatworeka cyangwa irari rikadutera gusumbirizwa. Ahubwo udukize ikibi, cyaba icyatugwirira, icyo twakwikururira cyangwa icyo twakwifuriza abandi; turinde guhemuka kuko ntacyo twakuburanye. Turabyemeye kuko uri Nyirikuzo, Nyirububasha uko ibihe bigenda bisimburana iteka.
Amina.
25/07/2004
Intg 18,20-32; Kol 2,12-14, Lk 11,1-13.
“ Mwigisha, natwe dutoze gusenga”. Inyigisho y’iki cyumweru iragusha ku isengesho. Mu gitabo cy’Intangiriro, Abrahamu aratakambira Sodoma yagogombaga kurimbuka kubera imyitwarire yayo. Sodoma izwi kuba yari umugi wamamaye mu mico idahwitse kugeza aho uburakari bw’Imana biyirimburiye. Ariko ngo nta bapfira gushira; Abrahamu yizeraga ko haboneka muri Sodoma byibura intungane eshanu zikaba zarokora imbaga yendaga kurimbuka. Isenegsho ry’Abrahamu ni ikimenyenyetso buri wese yagombye kugira cyo gushavuzwa n’ingaruka z’icyaha. Atari aka wa mugani ngo rucitse nambuste cyangwa ngo ibitakuraba uraba hasi kuko abarundi babivuga. Mu gitabo cya Yobu, Uhoraho azanenga inshuti za Yobu ko zitifatanyije nawe mu kababaro ke ahubwo zigashakisha mu mateka y’ubuzima bwe icyaba intandaro z’akaga yari arimo. Kabone niyo umuntu yaba azira ingaruka z’ibyo yakoze, byibura twagarukira aha Simoni umunyasireni, tugatwaza abandi umusaraba. Gusenga no gusabira abandi, si amarangamutima ngo Nyagasani akwibuke, Imana igufashe, Uwiteka akube hafi,…Yezu ubwe aratwiyigishiriza isengesho tugomba kuvuga, ariryo Dawe uri mu ijuru. Si ubujiji rero kuvuga Dawe uri mu ijuru, cyangwa kubura amagambo yacu yo kubwira Imana akaturi ku mutima; ahubwo niryo sengesho kuko ryavuzwe na Yezu umwana w’Imana wasengaga Se ku buryo butaziguye. Yezu kandi niwe natwe dukesha kuba abana b’Imana nk’uko Pawulo mutagatifu yabishimangiye mu rwandiko yoherereje abanyakolosi. Reka natwe twunge murya Yezu maze twambaze Imana twisabira kandi dusabira n’isi yose: Dawe uri mu ijuru, wowe Musumbumba byose; izina ryawe ryubahwe, izina ryawe risingizwe, turirinde icyarihumanya; ubwami bwawe nibuze, wime iwacu, twimure icyaha maze tunyurwe no kuberaho wowe. Icyo ushaka gikorwe mu nsi nk’uko gikorwa mu ijuru, umugambi wawe wo kuducungura n’utebuke, tubeho nk’uko ushaka, nk’uko waduhanze. Ifunguro ridutunga iriduhe buri munsi,tugoboke mu magorwa y’ubu buzima maze tubone ikituramura, atari twe gusa ahubwo isi yose wihangiye, uduhe ibidukwiriye hato tudasonza tugasumbirizwa tukaba twatuka izina ryawe cyangwa tukarengwa tukibagirwa ko ari wowe utugize . Ntibibe ibyo guhaga, ahubwo tunahaze bose ku buntu udusangiza, ivutu n’umururumba bitsinde inzara no kwiheha. Utubabarire ibicumuro byacu nk’uko natwe tubabarira abaducumuyeho, uturinde kurya iminwa, icyo tugusaba kibe ari nacyo twifuriza bandi, yego ntutwirahurireho amakara ariko uduhe kugira umutima wagutse ubangukirwa no kubabarira kugirango natwe turonke impuhwe zawe. Kandi ntudutererane mu bitwoshya, utube hafi Nyagasani hato kamere yacu itatworeka cyangwa irari rikadutera gusumbirizwa. Ahubwo udukize ikibi, cyaba icyatugwirira, icyo twakwikururira cyangwa icyo twakwifuriza abandi; turinde guhemuka kuko ntacyo twakuburanye. Turabyemeye kuko uri Nyirikuzo, Nyirububasha uko ibihe bigenda bisimburana iteka.
Amina.
ICYUMWERU CYA 16 C
ICYUMWERU CYA 16 C
18/07/2004 UMWAKA C
Intg 18-1-10; Kol 1,24-28; Lk 10,38-42.
«Marita, Marita, urahihibikanywa na byinshi,…nyamara ibyangombwa ni kimwe, Mariya yahisemo umugabane mwiza…». Ngayo amagambo Yezu ashaka ko tuzirikanaho kuri icyi cyumweru cya 16 mu byumweru bisanzwe by’umwaka. Reka mpere kuri iy nkuru y’ umutware wo hambere (umenya padiri Herménégilde yaba ai izina rye!!!) ngo yahuye n’umwe mu bapadiri bere nuko umubaza ikimugenza mu Randa, padiri asubiza ko ari intumwa ya Yezu, detse anamunyuriramo muri make icyo Yezu ashaka. Haciye iminsi cyangwa imyaka, barongera barahura. Umutware abaza padiri icyo yagarutse gukora. Undi aramusubiza ati ndacyari intumwa ya Yezu kandi ntaho nagiye ndacyari ino. Umutware biramutangaza ati ntabwo urasubira kureba uwagutumye? Ubanza nta ntumwa ikurimo! Ntunibuka kusohoza ubutumwa cyangwa kuvuga ko bwakunaniye aho guheza uwagutumye mu cyeragati? Marita yari akunze Yezu kandi yifuza kumwakira atari bimwe by’iwacu iyo umuntu abuze uko agenza ati ntabisanganwa nk’amagambo. Yezu ntiyanze imikorere ya Marita, ariko nkuko tumumenyereye, yaboneyeho gutanga inyigisho. Icy’ingenzi mu buzima bwacu ni ukwibuka ko turiho kubera umugambi w’Imana wo kudusangiza k’urukundo rwayo mu bumwe bw’Abatatu. Pawulo mutagatifu yabitubwiraga mu ibarowa yoherereje Abanyakolosi mu gice twasomye ku cyumweru gishize. Ntidushobora kumenya umugambi w’Imana cyangwa icyo Imana idushakaho niba tudakubye akabero ngo tuyitege amati. Nunze mury’uriya mutware, waba intumwa ute utajya unyaruka ngo wiyereke uwagutumwe, umenye byibura niba ubutumwa bukungenza bugifite ireme. Ijambo Yezu atubwira, ntirireba gusa ibireba no gusohoza ubutumwa, ahubwo ni ifunguro rya roho. Kudatega amati Yezu rero bituma roho yacu yazira isari, ntitube twashobora guhamya nka Pawulo mutagatifu ko ubuzima turimo ari ituro twunga ku gitambo cya Kristu tugirira umubiri we ariwo Kiriziya; nibyo bikubiye mu isomo rya kabiri. Ngaho rero dufate akanya ko gusuzuma niba Yezu tumubonera umwanya wo kumutega amati, ndetse tunabonereho kureba niba tunabona umwanya wo kumva abandi. Aho mperukira iwacu, mbere nka Matata Christophe mu ndirirmbo ye “jye murantuge”, wahuraga n’umuntu wibwira uti wenda turaganira gato, ati turabonana, turongera, reka njye kumureba…Yaba ari mu modoka, kuri moto cyaangwa ku igare, akazunguza agatoki byo kuvuga ngo ndaje gato. Byahe byo kajya.Utabona akanya ko kumva mugenzi we aho yaba abona akanya aharira Yezu? Abo rero ni ba bandi bemeza ko ari abakristu nyamara wabaza icyo bemera bikaba urujijo. Ni mugihe kuko ijambo ry’Imana ni urumuri ku nzira y’ubuzima; ni umunyu utanga icyanga mu ntambara y’icyaha, utifitemo iryo jambo, arahihibikana ariko aba arushywa na twinshi nyamara yarahushije icy’ingenzi. Iyo biguye kuri ba twebwe b’intumwa zishinzwe kwigisha no kuburira buri wese, kaba kabaye kuko inyigisho yacu isigara ari ibitekerezo, amatangazo cyangwa urwenya tuba dusubirabo abakristu bagaseka banadusekeramo ngo dukeke ko banyuzwe. Reka ndangirize kuri iyi nkuru padiri – ngirango ni Niyirema- yifashishaga yekana uko abenshi bahihibikanywa na twinshi nyamara…Ngo hari umugabo babwiraga bati ku Kamazuru hari irwagwa ruruta izindi. Ati natanzwe. Yagerayo agasanga bararumaze; bati ariko hakurya ku Kamabuye ruracyahari. Ati sijye warurara. Mpaka utubari aturangije kandi ntacyo araronka. Izo mbaraga zo kumanuka imisozi duterera indi ngo baturangiye ururyoshye cyangwa urwa macye cyangwa umugongo…kuki tutazikoresha tujya kumva Yezu kandi ko igikorwa Imana ishima ari uko twakwemera uwO yatumye. Icyumweru cyiza.
18/07/2004 UMWAKA C
Intg 18-1-10; Kol 1,24-28; Lk 10,38-42.
«Marita, Marita, urahihibikanywa na byinshi,…nyamara ibyangombwa ni kimwe, Mariya yahisemo umugabane mwiza…». Ngayo amagambo Yezu ashaka ko tuzirikanaho kuri icyi cyumweru cya 16 mu byumweru bisanzwe by’umwaka. Reka mpere kuri iy nkuru y’ umutware wo hambere (umenya padiri Herménégilde yaba ai izina rye!!!) ngo yahuye n’umwe mu bapadiri bere nuko umubaza ikimugenza mu Randa, padiri asubiza ko ari intumwa ya Yezu, detse anamunyuriramo muri make icyo Yezu ashaka. Haciye iminsi cyangwa imyaka, barongera barahura. Umutware abaza padiri icyo yagarutse gukora. Undi aramusubiza ati ndacyari intumwa ya Yezu kandi ntaho nagiye ndacyari ino. Umutware biramutangaza ati ntabwo urasubira kureba uwagutumye? Ubanza nta ntumwa ikurimo! Ntunibuka kusohoza ubutumwa cyangwa kuvuga ko bwakunaniye aho guheza uwagutumye mu cyeragati? Marita yari akunze Yezu kandi yifuza kumwakira atari bimwe by’iwacu iyo umuntu abuze uko agenza ati ntabisanganwa nk’amagambo. Yezu ntiyanze imikorere ya Marita, ariko nkuko tumumenyereye, yaboneyeho gutanga inyigisho. Icy’ingenzi mu buzima bwacu ni ukwibuka ko turiho kubera umugambi w’Imana wo kudusangiza k’urukundo rwayo mu bumwe bw’Abatatu. Pawulo mutagatifu yabitubwiraga mu ibarowa yoherereje Abanyakolosi mu gice twasomye ku cyumweru gishize. Ntidushobora kumenya umugambi w’Imana cyangwa icyo Imana idushakaho niba tudakubye akabero ngo tuyitege amati. Nunze mury’uriya mutware, waba intumwa ute utajya unyaruka ngo wiyereke uwagutumwe, umenye byibura niba ubutumwa bukungenza bugifite ireme. Ijambo Yezu atubwira, ntirireba gusa ibireba no gusohoza ubutumwa, ahubwo ni ifunguro rya roho. Kudatega amati Yezu rero bituma roho yacu yazira isari, ntitube twashobora guhamya nka Pawulo mutagatifu ko ubuzima turimo ari ituro twunga ku gitambo cya Kristu tugirira umubiri we ariwo Kiriziya; nibyo bikubiye mu isomo rya kabiri. Ngaho rero dufate akanya ko gusuzuma niba Yezu tumubonera umwanya wo kumutega amati, ndetse tunabonereho kureba niba tunabona umwanya wo kumva abandi. Aho mperukira iwacu, mbere nka Matata Christophe mu ndirirmbo ye “jye murantuge”, wahuraga n’umuntu wibwira uti wenda turaganira gato, ati turabonana, turongera, reka njye kumureba…Yaba ari mu modoka, kuri moto cyaangwa ku igare, akazunguza agatoki byo kuvuga ngo ndaje gato. Byahe byo kajya.Utabona akanya ko kumva mugenzi we aho yaba abona akanya aharira Yezu? Abo rero ni ba bandi bemeza ko ari abakristu nyamara wabaza icyo bemera bikaba urujijo. Ni mugihe kuko ijambo ry’Imana ni urumuri ku nzira y’ubuzima; ni umunyu utanga icyanga mu ntambara y’icyaha, utifitemo iryo jambo, arahihibikana ariko aba arushywa na twinshi nyamara yarahushije icy’ingenzi. Iyo biguye kuri ba twebwe b’intumwa zishinzwe kwigisha no kuburira buri wese, kaba kabaye kuko inyigisho yacu isigara ari ibitekerezo, amatangazo cyangwa urwenya tuba dusubirabo abakristu bagaseka banadusekeramo ngo dukeke ko banyuzwe. Reka ndangirize kuri iyi nkuru padiri – ngirango ni Niyirema- yifashishaga yekana uko abenshi bahihibikanywa na twinshi nyamara…Ngo hari umugabo babwiraga bati ku Kamazuru hari irwagwa ruruta izindi. Ati natanzwe. Yagerayo agasanga bararumaze; bati ariko hakurya ku Kamabuye ruracyahari. Ati sijye warurara. Mpaka utubari aturangije kandi ntacyo araronka. Izo mbaraga zo kumanuka imisozi duterera indi ngo baturangiye ururyoshye cyangwa urwa macye cyangwa umugongo…kuki tutazikoresha tujya kumva Yezu kandi ko igikorwa Imana ishima ari uko twakwemera uwO yatumye. Icyumweru cyiza.
ICYUMWERU CYA १५ C
ICYUMWERU CYA 15
11/07/2004 UMWAKA C
( Ivg 30,10-14; Kol 1,15-20; Lk 10,25-37)
Mugenzi wanjye ni de? Umuntu yamanutse i Yerusalemu ajya i Yeriko...Mu rwego rwo gutebya no gutera urwenya, ntawe utaribajije ihuriro ry’ikibazo Yezu yabajijwe n’intangiriro y’igisubizo. Niyo waca i Kibungo ute !Ntabwo jyewe ndibubaheze mu rwenya kuko igisubizo Yezu yaragitenze kandi adaciye ku ruhande : mugenzi wanjye ni umuntu wese usonzeye ubuntu n’ubutabera by’Imana. Igitabo cy’Ivugururamategeko cyabitwibukije ngo uzubahe amategeko n’amatangazo by’Imana yawe kandi ntibikuri kure byo kuba bakwibwira ngo nazize ubujiji, ahubwo ijambo ry’Imana riharaze mu mutima wa buri wese. Nari ngiye kuvuga ngo nta rwitwazo dufite ariko nsanga nari nihuse mu magambo kuko kuva muntu yacumura, ijisho ry’umutima we ryajemo igitotsi byo gutuma atakibasha kubona mu mutima we ijambo ry’Imana rimubwiriza gukora neza no kwirinda ikibi. Nyamara muntangiriro, byose byari byiza, ndetse no kuri pentekositi Imana yarongeye ibisubiza ku murongo muri Yezu Kristu, Shingiro rya byose. Pawulo mutagatifu yabisobanuye mu rwandiko yoherereje abanyakolosi. Ibyo twari dusanzwe tubizi nkuko uriya muhanga mu mategeko yabajije ikibazo cyo kugushamo Yezu azi neza igisubizo. Natwe uwatubaza ukwemera kwacu ndahamya rwose twamusubiriramo credo tudategwa- ndabe ntakabije kuko nibwira ko ntawarangiza muri Songa ngo bucye yibagirwa credo-. Dushobora no kuyivuga duhumirije cyangwa twitemberera byo kuvuga ko tuzi icyo tugomba kwemera atari ya gatigisimu Racine yatuvunguriragaho iyo yazaga kwigisha yishimye, akatubwira ngo Imana iba mu nsi na hose (mu nsina hose). Padiri Rwirangira yagombye kuba yibuka uturirimbo tw’abaturage b’iwacu i Kiruhura iyo batahaga ku kagoroba bavuye gufata kamwe ; baheraga ku ntangiriro, imwe Padiri Musoni yadutoje muri musique grégorien, bakarangiza missa bayiririmba. Mana y’i Rwanda se bazabe bari intangarugero mu kwemera ? Ariko bari barize ! Yezu ntashaka ko duhagama mu mahame twafashe mu mutwe, ahubwo aragirango tugushe ku ngingo. Itegeko ryabuzaga abaherezabitambo n’abalevi gukora umuntu wahindanye kugirango babashe kurangiza imirimo basabwaga mu Ngoro. Ariko se itegeko rituma umuntu yitaza uri mu kaga, cyangwa iryatuma umuntu adasangira na mugenzi we, ndavuga undi muntu uwo ariwe wese, ibyishimo n’akaga by’ubu buzima ryaba ari itegeko nyabaki? Kandi ayo mategeko turayafite, turayemera ndetse twaranayatote: amategeko agenga ubukungu bw’iyi si( globalisation et mondialisation), amategeko ajyana na bioétique( avortement, eutanasie, suicide, peine de mort…) ,amategeko y’itambara( droit d’ingérence, autodéfense, militalisation de la planate…) n’andi mategeko ndetse na buri wese yihangira bitewe n’ububasha yiyumvana cyangwa n’akabimba ategeka. Uzubahe amategeko y’Imana yawe kandi ayo si ayandi ni Kristu wunze Imana n’abantu abigirishije amaraso ye. Kristu aradusaba kumwigana cyane cyane mu rugero ry’umunyasamaritani w’impuhwe. Ahasigaye rero ni ahacu: guhuza ijambo twemera n’ubuzima bwa buri munsi, cyangwa se kumurikira ibikorwa byacu bya buri musi duhereye ku Ijambo ry’Imana. Nta yindi nzira kandi kereka tubaye nk’umugabo w’i Napoli ngo abapolisi bo ku muhanda bafashe agenda muri one way bamubaza impamvu agasobanura ko yitegura kuzasura inshuti mu Bwongereza bityo akaba yimenyereza amategeko yaho. Bamwambuye permis ntiyabahisha ati nzagura iyindi. Twoye kuba ba bikorambizi cyangwa bigirankana….Twemere Imana kandi twihatire kugenza nk’abayo.
Amina.
11/07/2004 UMWAKA C
( Ivg 30,10-14; Kol 1,15-20; Lk 10,25-37)
Mugenzi wanjye ni de? Umuntu yamanutse i Yerusalemu ajya i Yeriko...Mu rwego rwo gutebya no gutera urwenya, ntawe utaribajije ihuriro ry’ikibazo Yezu yabajijwe n’intangiriro y’igisubizo. Niyo waca i Kibungo ute !Ntabwo jyewe ndibubaheze mu rwenya kuko igisubizo Yezu yaragitenze kandi adaciye ku ruhande : mugenzi wanjye ni umuntu wese usonzeye ubuntu n’ubutabera by’Imana. Igitabo cy’Ivugururamategeko cyabitwibukije ngo uzubahe amategeko n’amatangazo by’Imana yawe kandi ntibikuri kure byo kuba bakwibwira ngo nazize ubujiji, ahubwo ijambo ry’Imana riharaze mu mutima wa buri wese. Nari ngiye kuvuga ngo nta rwitwazo dufite ariko nsanga nari nihuse mu magambo kuko kuva muntu yacumura, ijisho ry’umutima we ryajemo igitotsi byo gutuma atakibasha kubona mu mutima we ijambo ry’Imana rimubwiriza gukora neza no kwirinda ikibi. Nyamara muntangiriro, byose byari byiza, ndetse no kuri pentekositi Imana yarongeye ibisubiza ku murongo muri Yezu Kristu, Shingiro rya byose. Pawulo mutagatifu yabisobanuye mu rwandiko yoherereje abanyakolosi. Ibyo twari dusanzwe tubizi nkuko uriya muhanga mu mategeko yabajije ikibazo cyo kugushamo Yezu azi neza igisubizo. Natwe uwatubaza ukwemera kwacu ndahamya rwose twamusubiriramo credo tudategwa- ndabe ntakabije kuko nibwira ko ntawarangiza muri Songa ngo bucye yibagirwa credo-. Dushobora no kuyivuga duhumirije cyangwa twitemberera byo kuvuga ko tuzi icyo tugomba kwemera atari ya gatigisimu Racine yatuvunguriragaho iyo yazaga kwigisha yishimye, akatubwira ngo Imana iba mu nsi na hose (mu nsina hose). Padiri Rwirangira yagombye kuba yibuka uturirimbo tw’abaturage b’iwacu i Kiruhura iyo batahaga ku kagoroba bavuye gufata kamwe ; baheraga ku ntangiriro, imwe Padiri Musoni yadutoje muri musique grégorien, bakarangiza missa bayiririmba. Mana y’i Rwanda se bazabe bari intangarugero mu kwemera ? Ariko bari barize ! Yezu ntashaka ko duhagama mu mahame twafashe mu mutwe, ahubwo aragirango tugushe ku ngingo. Itegeko ryabuzaga abaherezabitambo n’abalevi gukora umuntu wahindanye kugirango babashe kurangiza imirimo basabwaga mu Ngoro. Ariko se itegeko rituma umuntu yitaza uri mu kaga, cyangwa iryatuma umuntu adasangira na mugenzi we, ndavuga undi muntu uwo ariwe wese, ibyishimo n’akaga by’ubu buzima ryaba ari itegeko nyabaki? Kandi ayo mategeko turayafite, turayemera ndetse twaranayatote: amategeko agenga ubukungu bw’iyi si( globalisation et mondialisation), amategeko ajyana na bioétique( avortement, eutanasie, suicide, peine de mort…) ,amategeko y’itambara( droit d’ingérence, autodéfense, militalisation de la planate…) n’andi mategeko ndetse na buri wese yihangira bitewe n’ububasha yiyumvana cyangwa n’akabimba ategeka. Uzubahe amategeko y’Imana yawe kandi ayo si ayandi ni Kristu wunze Imana n’abantu abigirishije amaraso ye. Kristu aradusaba kumwigana cyane cyane mu rugero ry’umunyasamaritani w’impuhwe. Ahasigaye rero ni ahacu: guhuza ijambo twemera n’ubuzima bwa buri munsi, cyangwa se kumurikira ibikorwa byacu bya buri musi duhereye ku Ijambo ry’Imana. Nta yindi nzira kandi kereka tubaye nk’umugabo w’i Napoli ngo abapolisi bo ku muhanda bafashe agenda muri one way bamubaza impamvu agasobanura ko yitegura kuzasura inshuti mu Bwongereza bityo akaba yimenyereza amategeko yaho. Bamwambuye permis ntiyabahisha ati nzagura iyindi. Twoye kuba ba bikorambizi cyangwa bigirankana….Twemere Imana kandi twihatire kugenza nk’abayo.
Amina.
ICYUMWERU CYA 14 C
ICYUMWERU CYA 14
04/07/2004 UMWAKA C
( Iz 66,10-14c; Gal 6,14-18; Lk 10,1-12.17-20)
Yezu yatangiye urugendo agana i Yeruzalemu aho azatubera igitambo. Mu ivangiri y’iki cyumweru, Yezu arahoreza abigishwa be ngo bajye kwamamaza ko ingoma y’Imana iri hafi. Turibuka ko ku cyumweru gishize, abigishwa bari bagiye mu butumwa nk’ubu, abanyasamariya bakabahinda kuko batavugaga rumwe n’ab’i Yeruzalemu kandi ariho Yezu yerekezaga. Byageze n’aho abigishwa basaba Yezu ngo amanure umuriro ubarimbure. Yezu ariko iyo nkuru ntayikozwa. Turabizi ko Ijambo ry’Imana ritabohwa: aho muzinjira mubabwire muti: amahoro kuri iyi nzu.
Isomo ryatubera ifunguro rya roho ni amabwiriza Yezu yahaye abigishwa be. Mbohereje nk’intama mu birura kandi ntimugire icyo mwitwaza cyababera umuzigo mu butumwa: yaba amafaranga, byaba n’ibindi bikoresho twagereranya n’ikanzu ya kabiri cyangwa ibirato, kwaba uguta igihe mu kuramukanya cyangwa gushaka icyo kurarira,…Uwabyumva yihuta yagirango Yezu igihe cyamushiranye kandi koko ni nabyo nk’uko Pawulo abyibutsa mu rwandiko yoherereje abanyagalati. Ntihakagire undushya, dore ngendana mu mubiri wanjye inguma za Kristu kandi nta kindi nakwiratana kitari umusaraba wa Nyagasani Yezu Kristu. Iyi rero ni impamvu “simusiga” yo kudata igihe.
Twemera ko Yezu Kristu yigeze umuntu kandi ko yadupfiriye ngo turonke ubuzima mu izina rye. Twe turi abahamya n’intumwa. Twemera kandi ko umusaraba wa Kristu ugaragaza ku buryo budasubirwaho kandi busobanutse urukundo Imana idukunda, urukundo rugomba kugaragarira mu bikorwa bizima twe abemera dukorera abo Yezu yacunguye bose.
Ntawe utazi ingingo y’urubanza ruzadutsinda kuri wa munsi: nari nshonje, nari nambaye ubusa, nari mfunze, nari umugenzi,…Ngicyo igitumba tugomba kwiyaka ibituziga byose ngo hato bitatubera inzitizi mu kwamamaza iyo neza y’Imana, cyangwa abo tugana bakatwitiranya n’imitungo, amashuri, imvugo nziza twaba twitwaje. Ntibivuga ko ayo “mafaranga” atakenerwa, ariko icy’ingezi nuko Imana imenyekana kandi ikamenyekana muri Yezu wabambwe kubera twe cyane cyane twe na bariya isi yanga igahindura intabwa. Umuhanuzi Izayi arabibutsa ko Imana izabahumuriza kandi ko ikiganza cye kiziyereka abagaragu be. Birasaba ariko ko Imana, Nyir’imyaka, yohereza abasaruzi….
Reka tumere nk’umuhanuzi Izayi, igihe ijwi rivugiye mu Ngoro y’Uhoraho riti mbese ndatuma nde, ni nde twakohereza? Yarasubije ati ndi hano ntuma. Ariko se turumva ubwo butumwa butubereye kandi twabushobora? Turumva icyo bisobanura kugenda nk’intama mu birura kandi ntacyo twitwaje? Umurimo Yezu aduhamagarira si nk’imwe yo muri za appel d’offre itubaza imyirondoro. Turasabwa ikintu kimwe: kwemera no kwemera ko nta yindi nzira zo gukira no gukizwa atari umsaraba wa Kristu. Niba intero yacu ari iyo, reka nsozereze ku ntashyo ya Pawulo mutagatifu: inema y’Umwami wacu Yezu Kristu isakare mu mitima yanyu, bavandimwe. Amen.
04/07/2004 UMWAKA C
( Iz 66,10-14c; Gal 6,14-18; Lk 10,1-12.17-20)
Yezu yatangiye urugendo agana i Yeruzalemu aho azatubera igitambo. Mu ivangiri y’iki cyumweru, Yezu arahoreza abigishwa be ngo bajye kwamamaza ko ingoma y’Imana iri hafi. Turibuka ko ku cyumweru gishize, abigishwa bari bagiye mu butumwa nk’ubu, abanyasamariya bakabahinda kuko batavugaga rumwe n’ab’i Yeruzalemu kandi ariho Yezu yerekezaga. Byageze n’aho abigishwa basaba Yezu ngo amanure umuriro ubarimbure. Yezu ariko iyo nkuru ntayikozwa. Turabizi ko Ijambo ry’Imana ritabohwa: aho muzinjira mubabwire muti: amahoro kuri iyi nzu.
Isomo ryatubera ifunguro rya roho ni amabwiriza Yezu yahaye abigishwa be. Mbohereje nk’intama mu birura kandi ntimugire icyo mwitwaza cyababera umuzigo mu butumwa: yaba amafaranga, byaba n’ibindi bikoresho twagereranya n’ikanzu ya kabiri cyangwa ibirato, kwaba uguta igihe mu kuramukanya cyangwa gushaka icyo kurarira,…Uwabyumva yihuta yagirango Yezu igihe cyamushiranye kandi koko ni nabyo nk’uko Pawulo abyibutsa mu rwandiko yoherereje abanyagalati. Ntihakagire undushya, dore ngendana mu mubiri wanjye inguma za Kristu kandi nta kindi nakwiratana kitari umusaraba wa Nyagasani Yezu Kristu. Iyi rero ni impamvu “simusiga” yo kudata igihe.
Twemera ko Yezu Kristu yigeze umuntu kandi ko yadupfiriye ngo turonke ubuzima mu izina rye. Twe turi abahamya n’intumwa. Twemera kandi ko umusaraba wa Kristu ugaragaza ku buryo budasubirwaho kandi busobanutse urukundo Imana idukunda, urukundo rugomba kugaragarira mu bikorwa bizima twe abemera dukorera abo Yezu yacunguye bose.
Ntawe utazi ingingo y’urubanza ruzadutsinda kuri wa munsi: nari nshonje, nari nambaye ubusa, nari mfunze, nari umugenzi,…Ngicyo igitumba tugomba kwiyaka ibituziga byose ngo hato bitatubera inzitizi mu kwamamaza iyo neza y’Imana, cyangwa abo tugana bakatwitiranya n’imitungo, amashuri, imvugo nziza twaba twitwaje. Ntibivuga ko ayo “mafaranga” atakenerwa, ariko icy’ingezi nuko Imana imenyekana kandi ikamenyekana muri Yezu wabambwe kubera twe cyane cyane twe na bariya isi yanga igahindura intabwa. Umuhanuzi Izayi arabibutsa ko Imana izabahumuriza kandi ko ikiganza cye kiziyereka abagaragu be. Birasaba ariko ko Imana, Nyir’imyaka, yohereza abasaruzi….
Reka tumere nk’umuhanuzi Izayi, igihe ijwi rivugiye mu Ngoro y’Uhoraho riti mbese ndatuma nde, ni nde twakohereza? Yarasubije ati ndi hano ntuma. Ariko se turumva ubwo butumwa butubereye kandi twabushobora? Turumva icyo bisobanura kugenda nk’intama mu birura kandi ntacyo twitwaje? Umurimo Yezu aduhamagarira si nk’imwe yo muri za appel d’offre itubaza imyirondoro. Turasabwa ikintu kimwe: kwemera no kwemera ko nta yindi nzira zo gukira no gukizwa atari umsaraba wa Kristu. Niba intero yacu ari iyo, reka nsozereze ku ntashyo ya Pawulo mutagatifu: inema y’Umwami wacu Yezu Kristu isakare mu mitima yanyu, bavandimwe. Amen.
Icyumweru cya gatanu cya PASIKA C.
Icyumweru cya gatanu cya pasika.
09/05/2004 UMWAKA C
Int 14,21b-26
Hish 21,1-5a
Yh 13,31a.34-35
“Mbahaye itegeko rishya: nimukundane nkuko nabakunze”. Ngiyo interuro Yezu adusaba kuzirikana kuri iki cyumweru. Igitabo cy’Ibyakoze n’intumwa kitubwira uburyo abakritsu ba mbere bakurikije itegeko rya Kritsu. Mu isomo rya none, Pawulo arashishikaza abemeye ko ari ngombwa guca mu magorwa anyuranye kugirango bagere ku mubingo bw’iteka. Ni mu gihe kuko itegeko Yezu aduhaye ryo gukunda nk’uko akunda yaribwiye intumwa Yuda amaze gusohoka ngo ajye kuzana abagombaga kumufata. Si uru rukundo rero tumenyereye mu ndirimbo no mu mitoma yacu kuko urukundo rwa Yezu si amagambo ahubwo ni ubuhamya bugaragarira mu mibereho yacu ya buri munsi. Ngo icyizagaragaza hose ko turi abe ni uko tuzakunda. Yohani Mutagatifu, mu gitabo cy’Ibyahishuwe, yahanuraga isi nshya n’ijuru rishya; ni umurwa w’Imana rwagati mu bantu. Ngako rero agashya: itegeko rishya, umuryango mushya, Imana mu bantu, mu yandi ma gambo twavuga ko Imana ishaka kongera kujya iza kuganira na muntu nko mu minsi ya mbere y’iremwa ry’ijuru n’isi, ubwo Imana yazaga kuganira n’Adamu na Eva batarinyaga ngo bacumure. Nyamara, nk’uko tubivuga mu isengesho rya kane ry’Ukaristiya, Imana ntiyatereranye muntu amaze gucumura ngo ahere ku ngoyi z’urupfu, ahubwo yaramugobotse kugirango abayishakashaka bajye bayibona. Ngiyo rero ingoma yayo rwagati muri twe: ni ingoma y’ubuzima n’ukuri, ingoma y’ubutungane n’ingabire, ingoma y’ubutabera, y’urukundo n’iy’amahoro.
Iyo havuzwe ikintu gishya, tumenyereye muri iki gihe cyacu ko kiba ari ikintu kitangaje, kikoranye ubuhanga, gihendutse n’ibindi byinshi itangazamakuru rituremburisha cyane cyane mu bijyanye n’ibicuruzwa. Nidushakira ingoma ya Yezu muri publicité, turi butungurwe nuko itajyana n’ibihe cyane ko idusaba kwihara nka Yezu ngo ineza n’urukundo bikunde bisagambe. Nituyirebera mu ndererwamo z’izuka rya Kritsu, nta kabuza turanyurwa kuko igihe cyose muntu amenye ineza n’urukundo yagiriwe muri Kristu Yezu, nta shiti nawe ahera ubwo akunda kandi tuzi ko ukunda aba yarabyawe n’Imana kuko Imana ari urukundo. Intago y’isi nshya n’ijuru rishya ni ukwemera ko twacunguwe bidaherera mu magambo ahumbwo gukunda bimwe byiranguza nka Yezu ku musaraba. Ndemera ko buri wese acengewe n’urwo rukundo isi dutuye yaba shya. Ntitugomba ariko kwirengagiza ko uwabibye imbuto nziza, umugambanyi yamuciye inyuma akabiba urumamfu kandi ko urumamfu ruzakomeza gukura kugeza ku isarura kugirango hato rutarandurwa rukajyana n’imbuto nzima. Ntitwatungurwa rero nuko twamamaza isi nshya kandi hirya no hino induru y’urugomo n’akarengane yomongana, inzara, inyota n’indwara bidasiba kutuhekura, inabi n’inda nini byarahindutse iturufu yo kuronka byinshi no kuganza kuri iyi si,... Igitabo cy’Ibyahishuwe, mu nteruro zacyo za nyuma kiratuburira giti: “ Amagambo yo muri iki gitano ntuyagire ibanga, kuko igihe cyayo cyegereje. Umugiranabi nakomeze agire nabi, n’uwanduye akomeze abe mu bwandure, ariko n’intungane nikomeze ikore neza, umutagatifu akomeze yitagatifuze. Kuko ab’imbwa n’abarozi, n’amahabara, n’abicanyi, n’abasenga ibigirwamana, n’umuntu wese ukunda ibinyoma kandi ubikoresha, abo bazahera hanze” ( Hish 22,10-11.15).
Simbe nka wa wundi ngo urabe wumva birenge…, ahubwo igihe turagifite ndetse n’Imana turikumwe: duharanire rero kurangwa n’urukundo rwa Kritsu biryo ineza ye inganze muri twe.
Muhorane amahoro ya Kritsu.
09/05/2004 UMWAKA C
Int 14,21b-26
Hish 21,1-5a
Yh 13,31a.34-35
“Mbahaye itegeko rishya: nimukundane nkuko nabakunze”. Ngiyo interuro Yezu adusaba kuzirikana kuri iki cyumweru. Igitabo cy’Ibyakoze n’intumwa kitubwira uburyo abakritsu ba mbere bakurikije itegeko rya Kritsu. Mu isomo rya none, Pawulo arashishikaza abemeye ko ari ngombwa guca mu magorwa anyuranye kugirango bagere ku mubingo bw’iteka. Ni mu gihe kuko itegeko Yezu aduhaye ryo gukunda nk’uko akunda yaribwiye intumwa Yuda amaze gusohoka ngo ajye kuzana abagombaga kumufata. Si uru rukundo rero tumenyereye mu ndirimbo no mu mitoma yacu kuko urukundo rwa Yezu si amagambo ahubwo ni ubuhamya bugaragarira mu mibereho yacu ya buri munsi. Ngo icyizagaragaza hose ko turi abe ni uko tuzakunda. Yohani Mutagatifu, mu gitabo cy’Ibyahishuwe, yahanuraga isi nshya n’ijuru rishya; ni umurwa w’Imana rwagati mu bantu. Ngako rero agashya: itegeko rishya, umuryango mushya, Imana mu bantu, mu yandi ma gambo twavuga ko Imana ishaka kongera kujya iza kuganira na muntu nko mu minsi ya mbere y’iremwa ry’ijuru n’isi, ubwo Imana yazaga kuganira n’Adamu na Eva batarinyaga ngo bacumure. Nyamara, nk’uko tubivuga mu isengesho rya kane ry’Ukaristiya, Imana ntiyatereranye muntu amaze gucumura ngo ahere ku ngoyi z’urupfu, ahubwo yaramugobotse kugirango abayishakashaka bajye bayibona. Ngiyo rero ingoma yayo rwagati muri twe: ni ingoma y’ubuzima n’ukuri, ingoma y’ubutungane n’ingabire, ingoma y’ubutabera, y’urukundo n’iy’amahoro.
Iyo havuzwe ikintu gishya, tumenyereye muri iki gihe cyacu ko kiba ari ikintu kitangaje, kikoranye ubuhanga, gihendutse n’ibindi byinshi itangazamakuru rituremburisha cyane cyane mu bijyanye n’ibicuruzwa. Nidushakira ingoma ya Yezu muri publicité, turi butungurwe nuko itajyana n’ibihe cyane ko idusaba kwihara nka Yezu ngo ineza n’urukundo bikunde bisagambe. Nituyirebera mu ndererwamo z’izuka rya Kritsu, nta kabuza turanyurwa kuko igihe cyose muntu amenye ineza n’urukundo yagiriwe muri Kristu Yezu, nta shiti nawe ahera ubwo akunda kandi tuzi ko ukunda aba yarabyawe n’Imana kuko Imana ari urukundo. Intago y’isi nshya n’ijuru rishya ni ukwemera ko twacunguwe bidaherera mu magambo ahumbwo gukunda bimwe byiranguza nka Yezu ku musaraba. Ndemera ko buri wese acengewe n’urwo rukundo isi dutuye yaba shya. Ntitugomba ariko kwirengagiza ko uwabibye imbuto nziza, umugambanyi yamuciye inyuma akabiba urumamfu kandi ko urumamfu ruzakomeza gukura kugeza ku isarura kugirango hato rutarandurwa rukajyana n’imbuto nzima. Ntitwatungurwa rero nuko twamamaza isi nshya kandi hirya no hino induru y’urugomo n’akarengane yomongana, inzara, inyota n’indwara bidasiba kutuhekura, inabi n’inda nini byarahindutse iturufu yo kuronka byinshi no kuganza kuri iyi si,... Igitabo cy’Ibyahishuwe, mu nteruro zacyo za nyuma kiratuburira giti: “ Amagambo yo muri iki gitano ntuyagire ibanga, kuko igihe cyayo cyegereje. Umugiranabi nakomeze agire nabi, n’uwanduye akomeze abe mu bwandure, ariko n’intungane nikomeze ikore neza, umutagatifu akomeze yitagatifuze. Kuko ab’imbwa n’abarozi, n’amahabara, n’abicanyi, n’abasenga ibigirwamana, n’umuntu wese ukunda ibinyoma kandi ubikoresha, abo bazahera hanze” ( Hish 22,10-11.15).
Simbe nka wa wundi ngo urabe wumva birenge…, ahubwo igihe turagifite ndetse n’Imana turikumwe: duharanire rero kurangwa n’urukundo rwa Kritsu biryo ineza ye inganze muri twe.
Muhorane amahoro ya Kritsu.
ICYUMWERU CYA KANE CYA PASIKA UMWAKA C
Icyumweru cya kane cya pasika
02/05/2004 UMWAKA C
Int13,14.43-52;
Hish7,9.14-17;
Yh10,27-30)
Tugeze ku cyumweru bita icy’Umushumba mwiza, icyumweru cyo gusabira ihamagarwa ry’abasaserdoti( journée vocationnelle). Duhereye ku masomo Kiriziya yaduhitiyemo, turazirikana ku isano iri hagati ya Yezu n’abamwemera. Yezu ati “intama nzanjye ndazizi, nziha ubuzima buhoraho kandi ntawe ushobora kuzinyaga kuko Jyewe na Data turi umwe”. Iryo jambo ni ukuri, gihamya ni izuka. Niba Kristu yarazutse agatsinda urupfu, ni iki cyadutandukanya n’urukundo rwe? Uko bisanzwe inzira yo kuyoboka Yezu ni ukwemera gukomera ku ijambo rye twumvise kandi duhora twumva. Iyo turyemeye riratuyobora kandi rikatubera ifunguro. Iyo turihigitse, ntirihinira aho ahubwo rikomeza umurimo kuko abarikekeneye ni benshi. Nyamara ariko tuba twirahuriyeho amakara nk’uko Pawulo yabyeruriye abayahudi bari banze kwemera.
Kwera Yezu nk’Umushumba mwiza ni ukwemera kurema umuryango umwe w’abemera agakiza Imana idukera muri Kiriziya, umuryango w’abana bayo muri Yezu Kristu. Igitabo cy’Ibyakozwe n’intumwa kitwibutsa ko nta rindi zina ku isi ryahawe abantu ngo barironkeremo agakiza. Hari uburyo butandukanye abantu bashobora kwakira iri jambo:
-Si ngombwa kujya muri Kiriziya no gukurikira Yezu kuko hariho uburyo butandukanye bwo kugana Imana kandi n’umuntu ashobora kwirokora atarinze gucungira kuri Kristu na Kiriziya ye. Aba barishuka kandi badahindutse ubu igihe kirabasize.
-Abemeye Yezu nibo bonyine bazarokoka kandi hanze ya Kiriziya nta gakiza gashoboka( extra Ecclesiam nulla salus). Ni byo Imana yigaragarije muri Kristu, Mushumba mwiza, kandi umurimo wo gukwiza hose iyo nkuru nziza Yezu yawuraze Kiriziya. Ariko inzira z’Imana ntizikomerwa: abashakashasha Imana n’umutima utaryarya, nta kabuza irabiyereka. Kandi uzaba yarakurikiye ukuri k’umutimanama we agaharanira ukuri n’ubutabera, ntazacibwa igihe azaba ataramenye Yezu n’ivangili ye.
-Kuba Yezu avuga ko nta we ushobora kumunyaga abaza bamugana kandi tudasiba kubona abatana n’abata bari abakristu, aho ntibyatera bamwe gukemanga ijambo twemeye. Ntibikabe! Abanyarwanda baravuga ngo kwikiriza ntibibuza uwanga kwanga. Kuba umukristu cyangwa se kwakira agakiza bijyana no kumvira no gukurikiza inyigisho za Kristu. Atari ibyo byaba nka ya mazi atemba ku iteke. Ijambo temeye turarizi kandi n’icyo Kirizya idusaba ngo tube koko mu muryango cyangwa mu bushyo bwa Ntama turakizi. Ni ahacu rero. Twisabire kumenya Imana no kuyiyoboka by’ukuri. Kandi dusabire Kiriziya ngo ihorane abagabo bahamye nka Pawulo mutagatifu kugirango Ijambo ry’Imana rihore ribona abaryamamaza.
Ntama Nyirimitsindo ahore iteka rwagati mu bushyo bwe, atuyobore ku isoko y’ubumenyi n’ubutungane kandi atubere ikiramira.
Nyagasani Yezu nabane namwe!
02/05/2004 UMWAKA C
Int13,14.43-52;
Hish7,9.14-17;
Yh10,27-30)
Tugeze ku cyumweru bita icy’Umushumba mwiza, icyumweru cyo gusabira ihamagarwa ry’abasaserdoti( journée vocationnelle). Duhereye ku masomo Kiriziya yaduhitiyemo, turazirikana ku isano iri hagati ya Yezu n’abamwemera. Yezu ati “intama nzanjye ndazizi, nziha ubuzima buhoraho kandi ntawe ushobora kuzinyaga kuko Jyewe na Data turi umwe”. Iryo jambo ni ukuri, gihamya ni izuka. Niba Kristu yarazutse agatsinda urupfu, ni iki cyadutandukanya n’urukundo rwe? Uko bisanzwe inzira yo kuyoboka Yezu ni ukwemera gukomera ku ijambo rye twumvise kandi duhora twumva. Iyo turyemeye riratuyobora kandi rikatubera ifunguro. Iyo turihigitse, ntirihinira aho ahubwo rikomeza umurimo kuko abarikekeneye ni benshi. Nyamara ariko tuba twirahuriyeho amakara nk’uko Pawulo yabyeruriye abayahudi bari banze kwemera.
Kwera Yezu nk’Umushumba mwiza ni ukwemera kurema umuryango umwe w’abemera agakiza Imana idukera muri Kiriziya, umuryango w’abana bayo muri Yezu Kristu. Igitabo cy’Ibyakozwe n’intumwa kitwibutsa ko nta rindi zina ku isi ryahawe abantu ngo barironkeremo agakiza. Hari uburyo butandukanye abantu bashobora kwakira iri jambo:
-Si ngombwa kujya muri Kiriziya no gukurikira Yezu kuko hariho uburyo butandukanye bwo kugana Imana kandi n’umuntu ashobora kwirokora atarinze gucungira kuri Kristu na Kiriziya ye. Aba barishuka kandi badahindutse ubu igihe kirabasize.
-Abemeye Yezu nibo bonyine bazarokoka kandi hanze ya Kiriziya nta gakiza gashoboka( extra Ecclesiam nulla salus). Ni byo Imana yigaragarije muri Kristu, Mushumba mwiza, kandi umurimo wo gukwiza hose iyo nkuru nziza Yezu yawuraze Kiriziya. Ariko inzira z’Imana ntizikomerwa: abashakashasha Imana n’umutima utaryarya, nta kabuza irabiyereka. Kandi uzaba yarakurikiye ukuri k’umutimanama we agaharanira ukuri n’ubutabera, ntazacibwa igihe azaba ataramenye Yezu n’ivangili ye.
-Kuba Yezu avuga ko nta we ushobora kumunyaga abaza bamugana kandi tudasiba kubona abatana n’abata bari abakristu, aho ntibyatera bamwe gukemanga ijambo twemeye. Ntibikabe! Abanyarwanda baravuga ngo kwikiriza ntibibuza uwanga kwanga. Kuba umukristu cyangwa se kwakira agakiza bijyana no kumvira no gukurikiza inyigisho za Kristu. Atari ibyo byaba nka ya mazi atemba ku iteke. Ijambo temeye turarizi kandi n’icyo Kirizya idusaba ngo tube koko mu muryango cyangwa mu bushyo bwa Ntama turakizi. Ni ahacu rero. Twisabire kumenya Imana no kuyiyoboka by’ukuri. Kandi dusabire Kiriziya ngo ihorane abagabo bahamye nka Pawulo mutagatifu kugirango Ijambo ry’Imana rihore ribona abaryamamaza.
Ntama Nyirimitsindo ahore iteka rwagati mu bushyo bwe, atuyobore ku isoko y’ubumenyi n’ubutungane kandi atubere ikiramira.
Nyagasani Yezu nabane namwe!
inyigisho y'icyumweru cya gatatu cya PASIKA c
Icyumweru cya gatatu cya pasika
25/04/2004 umwaka C
(Int5,27-32.40-41; Hish5,11-14; Yh21,1-19).
“Tugomba kumvira Imana kuruta abantu.Imana yazuye Yezu mu bapfuye;twebwe turi abahamya hamwe na Roho Mutagatifu Imana yahaye abayumvira”. Ngiryo ijambo Petero yabwiye inama nkuru y’abayahudi bashakaga kubuza intumwa kwigisha izuka rya Kristu.
Kuba Petero avuga ariya magambo twebwe twumva aho akomora imbaraga. Ivangili yatwibukije uburyo Yezu amaze kwiyereka intumwa ku nkombe z’inyanja ya Tiberiyade, yaragije Petero umurimo wo kumumenyera ubushyo.”Petero, urankunda”? Iki kibazo Yezu yagisubiyemo gatatu kose. Ubwa mbere, ndibwira ko Petero yasubuje vuba ngo hato Yezu atagaruka ku byo yari yamukoreye imbere y’abaja n’abazamu. “Nyagasani, rwose ndagukunda”. Nyamara ku nshuro ya gatatu, igisubizo cyarahindutse. “Nyagasani uzi byose, uzi ko ngukunda”. Yezu we ntiyahinduye indahiro: “ndagirira ubushyo”. Sinzi niba ririya jambo ryarakorogoshoye Petero byo gutuma arushaho gukunda Yezu no kumubera umuhamya nkuko amagambo y’isomo rya mbere abitubwira, ariko niyo byaba byo, umurimo wo guhamya izuka rya Kristu ni uwa Roho Mutagatifu.Ndibwira ko atari Yezu agambiriye kumujomba igikwasi ku mugani ya publicité ya Mugabo.Twebwe turi abagabuzi n’abashumba. Iyi vangili twumvise, akenshi bakunze kuyihuza n’umurimo wa Petero nk’umushumba wa Kriziya. Nabyo nibyo. Ariko si Papa n’abasenyeri bonyine Yezu yahaye ubutumwa bwo kumenya Kiriziya. Ari ubwo butumwa, ari na kiriya kibazo cyabajijwe Petero, twese abemera biratureba. “Yoha, Pete, Suza, Tere, urankunda”? Mbere yo gusubiza, mbibutse ko umunsi tubatiza, ababyeyi bacu basubuje gatatu kose ko bemeye Imana kandi ko bahakanye shitani. Ubwo abatereye simpara batisimu bakiyigira bo barabyibuka ko bisubirije. No hirya y’ejo, twasubiye mu masezerano ya batisimu mu ijoro rya pasika. Sinzi uburyo twasubije: ese aho ni kawa wundi wanze guhakana no kwemera, akabikubira hamwe ati ndavanze. Mu nyigisho ya pasika nababwiraga icyo card Guyen Van Thuan yise inenge za Yezu harimo kwibagirwa vuba no kunyurwa manuma. Uwizeye Petero nibyo yari yamukoreye, ni nawe wemeye ko tubatizwa wenda twaranasubizanye igihunga, uburangare, kuvuga uburimi ngo twuremera. Ijambo rye ni ukuri kandi ni Umugabo ntiyivuguruza. Natwe uko turi aracyashaka kutwizera. Gusa rero ni ngomba ko twisubiriza kandi tutibera: Nyagasani uzi byose uziko ko ngukunda. Nubwo ubuhamya ntanga ari nka za mpundu z’urushishi, ariko Nyagasani, ndagukunda. Naho gushakira iwanjye ibikorwa biranga abemera(Gal 5,18-23), byaba nko gushakira amata mu matako y’igihore, Nyagasani, uzi byose uziko ntaho mba ngukinze kuko ngukunda. Naho…ingero namwe mwzibonera kandi bikaba byiza tunahereye ku buryo duhamya izuka rya Kristu mu buzima bwacu bwa buri munsi. Niba rero twiyemeje gusubiza nka Petero, niduhumure, Roho Mutagatififu twahawe azadufasha no gukora ibikorwa biranga abemera. Icy’ingenzi ni ukwemera ko Imana ituragiza ubushyo bwayo mu mirimo inyuranye dukora kuko muri byose n’ahantu hose Imana igombwa guhabwa ikuzo. Ntitube nka wa wundi wavugaga ngo Imana ihabwe impundu mu ijuru nanjye mu nsi ingoma zimvugirwe.
Ndakurata Uhoraho kuko wampaye kwegura umutwe, maze ntureke abanzi banjye banyigambaho(Zab29,2)!
25/04/2004 umwaka C
(Int5,27-32.40-41; Hish5,11-14; Yh21,1-19).
“Tugomba kumvira Imana kuruta abantu.Imana yazuye Yezu mu bapfuye;twebwe turi abahamya hamwe na Roho Mutagatifu Imana yahaye abayumvira”. Ngiryo ijambo Petero yabwiye inama nkuru y’abayahudi bashakaga kubuza intumwa kwigisha izuka rya Kristu.
Kuba Petero avuga ariya magambo twebwe twumva aho akomora imbaraga. Ivangili yatwibukije uburyo Yezu amaze kwiyereka intumwa ku nkombe z’inyanja ya Tiberiyade, yaragije Petero umurimo wo kumumenyera ubushyo.”Petero, urankunda”? Iki kibazo Yezu yagisubiyemo gatatu kose. Ubwa mbere, ndibwira ko Petero yasubuje vuba ngo hato Yezu atagaruka ku byo yari yamukoreye imbere y’abaja n’abazamu. “Nyagasani, rwose ndagukunda”. Nyamara ku nshuro ya gatatu, igisubizo cyarahindutse. “Nyagasani uzi byose, uzi ko ngukunda”. Yezu we ntiyahinduye indahiro: “ndagirira ubushyo”. Sinzi niba ririya jambo ryarakorogoshoye Petero byo gutuma arushaho gukunda Yezu no kumubera umuhamya nkuko amagambo y’isomo rya mbere abitubwira, ariko niyo byaba byo, umurimo wo guhamya izuka rya Kristu ni uwa Roho Mutagatifu.Ndibwira ko atari Yezu agambiriye kumujomba igikwasi ku mugani ya publicité ya Mugabo.Twebwe turi abagabuzi n’abashumba. Iyi vangili twumvise, akenshi bakunze kuyihuza n’umurimo wa Petero nk’umushumba wa Kriziya. Nabyo nibyo. Ariko si Papa n’abasenyeri bonyine Yezu yahaye ubutumwa bwo kumenya Kiriziya. Ari ubwo butumwa, ari na kiriya kibazo cyabajijwe Petero, twese abemera biratureba. “Yoha, Pete, Suza, Tere, urankunda”? Mbere yo gusubiza, mbibutse ko umunsi tubatiza, ababyeyi bacu basubuje gatatu kose ko bemeye Imana kandi ko bahakanye shitani. Ubwo abatereye simpara batisimu bakiyigira bo barabyibuka ko bisubirije. No hirya y’ejo, twasubiye mu masezerano ya batisimu mu ijoro rya pasika. Sinzi uburyo twasubije: ese aho ni kawa wundi wanze guhakana no kwemera, akabikubira hamwe ati ndavanze. Mu nyigisho ya pasika nababwiraga icyo card Guyen Van Thuan yise inenge za Yezu harimo kwibagirwa vuba no kunyurwa manuma. Uwizeye Petero nibyo yari yamukoreye, ni nawe wemeye ko tubatizwa wenda twaranasubizanye igihunga, uburangare, kuvuga uburimi ngo twuremera. Ijambo rye ni ukuri kandi ni Umugabo ntiyivuguruza. Natwe uko turi aracyashaka kutwizera. Gusa rero ni ngomba ko twisubiriza kandi tutibera: Nyagasani uzi byose uziko ko ngukunda. Nubwo ubuhamya ntanga ari nka za mpundu z’urushishi, ariko Nyagasani, ndagukunda. Naho gushakira iwanjye ibikorwa biranga abemera(Gal 5,18-23), byaba nko gushakira amata mu matako y’igihore, Nyagasani, uzi byose uziko ntaho mba ngukinze kuko ngukunda. Naho…ingero namwe mwzibonera kandi bikaba byiza tunahereye ku buryo duhamya izuka rya Kristu mu buzima bwacu bwa buri munsi. Niba rero twiyemeje gusubiza nka Petero, niduhumure, Roho Mutagatififu twahawe azadufasha no gukora ibikorwa biranga abemera. Icy’ingenzi ni ukwemera ko Imana ituragiza ubushyo bwayo mu mirimo inyuranye dukora kuko muri byose n’ahantu hose Imana igombwa guhabwa ikuzo. Ntitube nka wa wundi wavugaga ngo Imana ihabwe impundu mu ijuru nanjye mu nsi ingoma zimvugirwe.
Ndakurata Uhoraho kuko wampaye kwegura umutwe, maze ntureke abanzi banjye banyigambaho(Zab29,2)!
inyigisho
Icyumweru cya kabiri cya pasika (18/04/2004)
(Int5,12-16; His1,9-11.12-13.17.19; Yh20,19-31).
Kristu Yezu akuzwe! Kuri icyi cyumweru bakunze kwita icya Tomasi, Yezu wazutse arakomeza kwiyereka abigishwa be kugirango abamare gushidikanya maze bahinduke abemera kandi babe n’abahamya bo kwamamaza ubuzima bushya turonkera mu izuka nyine rya Kristu.Ijambo Yezu asanganiza abe ni amahoro. Nimugire amahoro kandi nimwakire Roho Mutagatifu. Ingabire ya mbere yahawe abemera ni Roho Mutagatifu kugirango abayobore ku kuri, abasobanurire amagambo ya Yezu kandi abatoze kubaho mu buzima bushya bushingiye ku mahoro y’Imana. Ngibyo ibyo Yohani atubwira mu isomo rya kabiri. “ Ibyo ubona, byandikire za Kirizya: Ndi uriho, Uwibanze n’Uwimperuka”.
Tomasi ariko ngo yatinze kwemera kuko yifuzaga kabanza kubona ibimenyetso. Kuri Yezu ibimenyetso sicyo kibazo, uwemeye kwigira umuntu, agapfira ku musaraba, agahambwa akazuka, ntiyatuma duhera mu icuraburindi kandi ariwe Rumuri, Nzira, Ukuri n’Ubugingo. Na Tomasi rero yaramubonekeye. Ivangiri ya none irangiza itubwira ko ibyanditswe bitabumba ibyo Yezu yakoze byose; ahubwo ko byandikiwe kutumurikira ngo twemere ko Yezu ari Kristu, Umana w’Imana, no kugirango nitwemera, mu izina rye turonke ubugingo.
Reka tugaruke kuri Tomasi. Icya mbere ngo ntiyari ahari ubwo Yezu yazaga bwa mbere. Aho aziye yanga kwemera ibyo bagenzi be bamubwiraga. Tomasi ngo ni umuvugizi cyangwa patron w’abasiba za missa( gufenya). Ariko ndizera ko babimenye bakajya guhimbaza umunsi wabo. Wenda gusiba ntitubigire ikibazo, kuko ni itegeko ry’Imana gutagatifuza umunsi wayo, ariko aho umuntu abonekeye ntiyagombye gusaba ko ibyabaye byose byasubirwamo kubera we. Mu nzira y’ukwemera , ariko , Imana iduha igihe ndetse yanakwemera gusubira inyuma ngo hatagira uzimira cyangwa urindagira.Uramutse wumva hari ibyo utumva, wirenzaho, ahubwo siganuza. Uhere mu mutima wawe mu isengesho maze ugerekeho inama n’impanuro z’abagabuzi b’amabanga y’Imana.
Icya kabiri twazirikana kuri Tomasi, nuko turi benshi twifuza kunyurwa n’Ijambo ry’Imana ariko tukaba tugifite imbogamizi zijyana n’amwe mu mahame ya Kiriziya. Niba dusaba igitangaza? Niba twumva Yezu natwe yatubonekera, Niba hari ijambo rishya Kiriziya yatubwira, Niba hari ubundi buryo bwo kubaho kiriziya yatwigisha ( cyane cyane iyo turebye abapadiri n’abasenyeri bacu, abashakanye, imyitwarire y’urubyiruko…)? Ubuhamya turabufite kuko Yezu ni umwe kandi ntahindura ijambo. Ahubwo nitwe tuba tugoragoza ngo wenda ahari ivangiri yatworohera. Ibimenyetso bishya rero sibyo bizadukiza ahubwo ni ngombwa kugaruka ku Ijambo ry’Imana no guhabwa amasakaramentu kugirango twigiremo ubuzima bw’Imana.
Reka ndangirize kuri sinema imaze iminsi isohotse ya Mel Gibson yitwa la passion du Christ. Mu mazu menshi yerekana sinema ubu niyo ivugwa, abantu (abakristu n’abataribo) barayiganira. Nubwo iri mu rurimi rw’ikilatini n’icy’aramayiko, ntibiyibuza kumvikana kuko amagambo avugwa aniyandika mu ndimi zisanzwe.
Abenshi bahurizaho nuko yabafashije kumva ububabare bwa Kristu, dore ko aricyo Mel Gibson yerekene. Izabe se yarabaye ikimenyetso nk’icyo Tomasi yasabaga! Simbihamya. Ariko wasanga nihuse kuko hakiri kare kugirango umuntu abone imbuto zayo. Icyo nzi cyo nuko hatabuze n’impungenge. Navuga nk’ibitabo byahise bisohoka ngo bifase abakristu gusobanukirwa n’iyo cinema. Singambiriye gukora publicité ya sinema, ahubwo rwari urugero rw’ inyota ya benshi yo kumenya Yezu kurushaho. Ariko se iyo nyota ituma twemera ko Yezu ari Kristu, Umwana w’Imana turonkeramo ubuzima!
Imana nisingizwe mu ijuru no mu nsi abantu ikunda bakayikundira bahorane amahoro.
(Int5,12-16; His1,9-11.12-13.17.19; Yh20,19-31).
Kristu Yezu akuzwe! Kuri icyi cyumweru bakunze kwita icya Tomasi, Yezu wazutse arakomeza kwiyereka abigishwa be kugirango abamare gushidikanya maze bahinduke abemera kandi babe n’abahamya bo kwamamaza ubuzima bushya turonkera mu izuka nyine rya Kristu.Ijambo Yezu asanganiza abe ni amahoro. Nimugire amahoro kandi nimwakire Roho Mutagatifu. Ingabire ya mbere yahawe abemera ni Roho Mutagatifu kugirango abayobore ku kuri, abasobanurire amagambo ya Yezu kandi abatoze kubaho mu buzima bushya bushingiye ku mahoro y’Imana. Ngibyo ibyo Yohani atubwira mu isomo rya kabiri. “ Ibyo ubona, byandikire za Kirizya: Ndi uriho, Uwibanze n’Uwimperuka”.
Tomasi ariko ngo yatinze kwemera kuko yifuzaga kabanza kubona ibimenyetso. Kuri Yezu ibimenyetso sicyo kibazo, uwemeye kwigira umuntu, agapfira ku musaraba, agahambwa akazuka, ntiyatuma duhera mu icuraburindi kandi ariwe Rumuri, Nzira, Ukuri n’Ubugingo. Na Tomasi rero yaramubonekeye. Ivangiri ya none irangiza itubwira ko ibyanditswe bitabumba ibyo Yezu yakoze byose; ahubwo ko byandikiwe kutumurikira ngo twemere ko Yezu ari Kristu, Umana w’Imana, no kugirango nitwemera, mu izina rye turonke ubugingo.
Reka tugaruke kuri Tomasi. Icya mbere ngo ntiyari ahari ubwo Yezu yazaga bwa mbere. Aho aziye yanga kwemera ibyo bagenzi be bamubwiraga. Tomasi ngo ni umuvugizi cyangwa patron w’abasiba za missa( gufenya). Ariko ndizera ko babimenye bakajya guhimbaza umunsi wabo. Wenda gusiba ntitubigire ikibazo, kuko ni itegeko ry’Imana gutagatifuza umunsi wayo, ariko aho umuntu abonekeye ntiyagombye gusaba ko ibyabaye byose byasubirwamo kubera we. Mu nzira y’ukwemera , ariko , Imana iduha igihe ndetse yanakwemera gusubira inyuma ngo hatagira uzimira cyangwa urindagira.Uramutse wumva hari ibyo utumva, wirenzaho, ahubwo siganuza. Uhere mu mutima wawe mu isengesho maze ugerekeho inama n’impanuro z’abagabuzi b’amabanga y’Imana.
Icya kabiri twazirikana kuri Tomasi, nuko turi benshi twifuza kunyurwa n’Ijambo ry’Imana ariko tukaba tugifite imbogamizi zijyana n’amwe mu mahame ya Kiriziya. Niba dusaba igitangaza? Niba twumva Yezu natwe yatubonekera, Niba hari ijambo rishya Kiriziya yatubwira, Niba hari ubundi buryo bwo kubaho kiriziya yatwigisha ( cyane cyane iyo turebye abapadiri n’abasenyeri bacu, abashakanye, imyitwarire y’urubyiruko…)? Ubuhamya turabufite kuko Yezu ni umwe kandi ntahindura ijambo. Ahubwo nitwe tuba tugoragoza ngo wenda ahari ivangiri yatworohera. Ibimenyetso bishya rero sibyo bizadukiza ahubwo ni ngombwa kugaruka ku Ijambo ry’Imana no guhabwa amasakaramentu kugirango twigiremo ubuzima bw’Imana.
Reka ndangirize kuri sinema imaze iminsi isohotse ya Mel Gibson yitwa la passion du Christ. Mu mazu menshi yerekana sinema ubu niyo ivugwa, abantu (abakristu n’abataribo) barayiganira. Nubwo iri mu rurimi rw’ikilatini n’icy’aramayiko, ntibiyibuza kumvikana kuko amagambo avugwa aniyandika mu ndimi zisanzwe.
Abenshi bahurizaho nuko yabafashije kumva ububabare bwa Kristu, dore ko aricyo Mel Gibson yerekene. Izabe se yarabaye ikimenyetso nk’icyo Tomasi yasabaga! Simbihamya. Ariko wasanga nihuse kuko hakiri kare kugirango umuntu abone imbuto zayo. Icyo nzi cyo nuko hatabuze n’impungenge. Navuga nk’ibitabo byahise bisohoka ngo bifase abakristu gusobanukirwa n’iyo cinema. Singambiriye gukora publicité ya sinema, ahubwo rwari urugero rw’ inyota ya benshi yo kumenya Yezu kurushaho. Ariko se iyo nyota ituma twemera ko Yezu ari Kristu, Umwana w’Imana turonkeramo ubuzima!
Imana nisingizwe mu ijuru no mu nsi abantu ikunda bakayikundira bahorane amahoro.
Intashyo
ICYUMWERU CYA KANE CYA PASIKA
29 mata 2007 umwaka C
Intu 13,14.43-52
Hish 7,9.14-17
Yh 10,27-30
Icyumweru cya kane ni icyumweru cy’Umushumba mwiza. Dusoma ivanjiri ya Yohani, umutwe wa 10 itubwira inyigisho ya Yezu ijyanye n’ikigereranyo cy’umushumba mwiza. Birumvikana ko iyi vanjiri ijyane rwose n’igihe cya Pasika: Yezu wazutse niwe Mushumba mwiza kuko yaratsinze, bityo umukurikira ntaba yibeshye. Yezu ariko si umushumba wo kujya inyuma y’inka, aka wa mugani wa Nietzsche uvuga ko uzijya inyuma ari eshatu zigataha zabaye inye kuko n’umushumba ahinduka nka zo. Kristu aduhindura nka we maze natwe tugahamagarirwa kuba abashumba baragiriye Imana. Siwe uhinduka nka twe kuko icyo gihe nta cyo byaba bimaze kumukurikira. Ng’iyo impamvu icyi cyumweru kiriziya idusaba gusengera ihamagarwa. Umurimo wa Yezu ushingiye mu kumenyna no kwitanga. Yezu azi abe kuko niwe wabatoye. Abahamagara mu izina maze nabo bakumva ijwe rye bakamukurikira. Ibi ntako bisa. Kuko kutamenya ijwi ry’uguhamagara byasa no kwitaba uwo utazi cyangwa se ubonetse wese. Ibi kandi ababyeyi bacu barabitubujije ko kizira gukurikira uwo utazi cyangwa se kwitaba ubonetse wese. Sinzi niba wenda haba hari ugitinya ko ba bakenya badiha ni njoro bamutwara igicucu. Niko nabwirwaga ngo ni njoro singomba kwitaba uhamagaye ntamuzi, hato atazatwara igicucu. Ntimumbaze niba narabyumvaga, ariko ubwoba bwabaga ari bwose iyo hari uwahagaraga. Wenda ubu nagombye kuzimya telefoni ariko aho mba ubu, hari abo byavangira cyane cyane iyo hari upfuye mu ijoro kuko bankangura mu nkoko za mbere ngo babone uko babibwira abandi, padiri amaze kubaha gahunda y’isaha yo gushyingura. Usibye wenda ibyo bya baringa, mu nzira y’ukwemera ni ngomba kumva ijwi rya Yezu uduhamagara kandi tukamukurikira. Erega niyo twibwira ngo turasenga Imana ikatwumva, niba tutazi ijwi ryayo, ubanza no kwibwira ko itwumva bitoroshye. Kristu ariko ntaduhamagara gusa, ahubwo aranatwitangira. Ibi kandi ntitwabitindaho kuko yaratwitangiye ku musaraba. Aho kugwa mu mutego wa Nietzsche wo kwishitura Imana ngo wenda twaba ikintu, nk’aho Imana ari yo ibuza umuntu kwinyagambura, ahubwo inzira ni iyo kuyimenya no kuyikurira muri Kristu we Mutsindo w’abemera nk’uko igitabo cy’Ibyahishuwe cyabitunyuriyemo. Imbaga itabarika ifite imikindo mu ntoki ni ikimeyetso cy’abakurikye Yezu maze bakaba baratsinze nka we. Ibi kandi si agahato nk’uko atari umwihariko wa bamwe. Abayahundi ngo bibwiraga ko ari bagenewe gusa ivanjiri. Nyamara Pawulo yaraberuriye ati niba mudashaka kwemera, reka twisangire abapagani kuko agakiza kagenewe umuntu wese usonzeye Imana n’ubutabera bwayo. Abihagije cyangwa se abagashize abo sibo Pawulo yari ahinzwe. Umunsi nk’uyu wo gusabira ihamagarwa muri Kiriziya, ntureba gusa abagomba kuba abapadiri cyangwa se izindi nzego zo kwiyegurira Imana no kuba abogenzabutumwa. Ni umunsi ureba abemera bose kuko ubu si Pawulo cyangwa Barnaba bamamaza ivanjiri, nitwe twese abayobotse Kristu Umushumba mwiza. Yego hari abagomba kubikora rwose ibyo gusa begukiye, ariko niba hatabonetse abagabo n’abagore, abasore n’inkumi bitangira ivanjiri, ndavuga abemera kubaho bakurikira Kristu, bizagirana kuhamya ko Kristu ari we mukiro wacu. Ikindi kandi bizoroha kumwamamaza niba abamwemera babaho bihuje n’ijambo bakiriye.
Dushimire Imana kandi iragahora isingizwa iteka.
29 mata 2007 umwaka C
Intu 13,14.43-52
Hish 7,9.14-17
Yh 10,27-30
Icyumweru cya kane ni icyumweru cy’Umushumba mwiza. Dusoma ivanjiri ya Yohani, umutwe wa 10 itubwira inyigisho ya Yezu ijyanye n’ikigereranyo cy’umushumba mwiza. Birumvikana ko iyi vanjiri ijyane rwose n’igihe cya Pasika: Yezu wazutse niwe Mushumba mwiza kuko yaratsinze, bityo umukurikira ntaba yibeshye. Yezu ariko si umushumba wo kujya inyuma y’inka, aka wa mugani wa Nietzsche uvuga ko uzijya inyuma ari eshatu zigataha zabaye inye kuko n’umushumba ahinduka nka zo. Kristu aduhindura nka we maze natwe tugahamagarirwa kuba abashumba baragiriye Imana. Siwe uhinduka nka twe kuko icyo gihe nta cyo byaba bimaze kumukurikira. Ng’iyo impamvu icyi cyumweru kiriziya idusaba gusengera ihamagarwa. Umurimo wa Yezu ushingiye mu kumenyna no kwitanga. Yezu azi abe kuko niwe wabatoye. Abahamagara mu izina maze nabo bakumva ijwe rye bakamukurikira. Ibi ntako bisa. Kuko kutamenya ijwi ry’uguhamagara byasa no kwitaba uwo utazi cyangwa se ubonetse wese. Ibi kandi ababyeyi bacu barabitubujije ko kizira gukurikira uwo utazi cyangwa se kwitaba ubonetse wese. Sinzi niba wenda haba hari ugitinya ko ba bakenya badiha ni njoro bamutwara igicucu. Niko nabwirwaga ngo ni njoro singomba kwitaba uhamagaye ntamuzi, hato atazatwara igicucu. Ntimumbaze niba narabyumvaga, ariko ubwoba bwabaga ari bwose iyo hari uwahagaraga. Wenda ubu nagombye kuzimya telefoni ariko aho mba ubu, hari abo byavangira cyane cyane iyo hari upfuye mu ijoro kuko bankangura mu nkoko za mbere ngo babone uko babibwira abandi, padiri amaze kubaha gahunda y’isaha yo gushyingura. Usibye wenda ibyo bya baringa, mu nzira y’ukwemera ni ngomba kumva ijwi rya Yezu uduhamagara kandi tukamukurikira. Erega niyo twibwira ngo turasenga Imana ikatwumva, niba tutazi ijwi ryayo, ubanza no kwibwira ko itwumva bitoroshye. Kristu ariko ntaduhamagara gusa, ahubwo aranatwitangira. Ibi kandi ntitwabitindaho kuko yaratwitangiye ku musaraba. Aho kugwa mu mutego wa Nietzsche wo kwishitura Imana ngo wenda twaba ikintu, nk’aho Imana ari yo ibuza umuntu kwinyagambura, ahubwo inzira ni iyo kuyimenya no kuyikurira muri Kristu we Mutsindo w’abemera nk’uko igitabo cy’Ibyahishuwe cyabitunyuriyemo. Imbaga itabarika ifite imikindo mu ntoki ni ikimeyetso cy’abakurikye Yezu maze bakaba baratsinze nka we. Ibi kandi si agahato nk’uko atari umwihariko wa bamwe. Abayahundi ngo bibwiraga ko ari bagenewe gusa ivanjiri. Nyamara Pawulo yaraberuriye ati niba mudashaka kwemera, reka twisangire abapagani kuko agakiza kagenewe umuntu wese usonzeye Imana n’ubutabera bwayo. Abihagije cyangwa se abagashize abo sibo Pawulo yari ahinzwe. Umunsi nk’uyu wo gusabira ihamagarwa muri Kiriziya, ntureba gusa abagomba kuba abapadiri cyangwa se izindi nzego zo kwiyegurira Imana no kuba abogenzabutumwa. Ni umunsi ureba abemera bose kuko ubu si Pawulo cyangwa Barnaba bamamaza ivanjiri, nitwe twese abayobotse Kristu Umushumba mwiza. Yego hari abagomba kubikora rwose ibyo gusa begukiye, ariko niba hatabonetse abagabo n’abagore, abasore n’inkumi bitangira ivanjiri, ndavuga abemera kubaho bakurikira Kristu, bizagirana kuhamya ko Kristu ari we mukiro wacu. Ikindi kandi bizoroha kumwamamaza niba abamwemera babaho bihuje n’ijambo bakiriye.
Dushimire Imana kandi iragahora isingizwa iteka.
Inscription à :
Articles (Atom)
Rechercher dans ce blog
umuryango wa Thomas
MUSENYERI N'URUNGANO
MUSENYERI ASURA ABARWAYI
MUSENYERI ASURA ABARWAYI
MUSENYERI ASURA ABARWAYI
VISITE PASTORALE
musenyeri asura abarwayi
VISITE PASTORALE
musenyeri asura Villa Samuel
VSITE PASTORALE
MUSENYERI ARAMUTSA UBUYOBOZI
VISITE PASTORALE
ORCHESTRE Y'ISHURI RYISUMBUYE
visite pastorale
ishuri ribanza
visite pastorale
ishuri ribaza
visita pastorale
visite pastorale
imbaga yari yaje gusanganira musenyeri
Visite pastorale
abana n'abakateshisti
Visite pastorale
UMUTAMBAGIRO W'ABANA
Visite pastorale
accueil
ordination dell'abbé Claude Mutabazi
foto y'abavandimwe
amafoto
ishusho ya Bikira Mariya
amafoto yo mu Rwanda
igitoki cya poyo
amafoto yo mu Rwanda
umurima w'ibijumba
amafoto yo mu Rwanda
umurima w'amasaka
amafoto yo mu Rwanda
ubusitani
amafoto yo mu Rwanda
amwe mu mazu y'i Kigali
amafoto yo mu Rwanda
abana b'i Kiruhura mu missa
Corpus Domini2008
Corpus Domini2008
Corpus Domini2008
Corpus Domini2008
Corpus Domini2008
Corpus Domini2008
Corpus Domini2008
Corpus Domini2008
Corpus Domini2008
Corpus Domini2008
umutambagiro
Corpus Domini2008
umutambagiro
Corpus Domini2008
umutambagiro
Corpus Domini
umutambagiro
Corpus Domini
umutambagiro
Corpus Domini
umutambagiro
Corpus Domini 2008
inkongoro
ikirugu
P Santa Maria Assunta in Gagliano
IKIRUGU
YOZEFU YAKIRA MARIYA NG BABANE NYUMA Y'IBONEKERWA MU NZOZI
SPELLO (UMBRIA)
ABAKRISTU BITEGURA UMUNSI MUKURU 'ISAKARAMENTU RITAGATIFU
GAGLIANO YA CATANZARO
URUBYIRUKO
PARUWASE YITIRIWE BIKIRA MARIYA AJYANWA MU IJURU
kiriziya ya mut Patero i Roma
COLOSEO: AHO ABAKRISTU BA MBERE BAHOWE IMANA
ITAMBAGIZA RY'ISAKARAMENTU RITAGATIFU MURI PARUWASE YA BIKIRA MARIYA AJYANWA MU IJURU
GAGLIANO MURI CATANZARO
MURI PARUWASE HABA UMUSABANO N'ABAKRISTU

UBUSITANI BWO MURI LETA YA VATIVANI
ROMA
SANCTUAIRE DE SAN AMBROISE
GUBBIO (UMBRIA)
BASILIKA YA MUTAGATIFU FRANSISIKO
ASSISI (UMBRIA)
Archives du blog
-
▼
2007
(66)
-
▼
avril
(25)
-
▼
avr. 28
(23)
- ICYUMWERU CYA GATATU CY’ADIVENTI A
- ICYUMWERU CYA GATATU CY’ADIVENTI A
- ICYUMWERU CYA KABIRI CY’ADIVENTI A
- ICYUMWERU CYA MBERE CY’ADIVENTI A
- UMUNSI MUKURU WA Kristu Mwami C
- ICYUMWERU CYA 33 MU BYUMWERU BISANZWE BY’UMWAKA C
- ICYUMWERU CYA 32 MU BYUMWERU BISANZWE BY’UMWAKA C
- ICYUMWERU CYA 31 MU BYUMWERU BISANZWE BY’UMWAKA C
- UMUNSI W’ABATAGATIFU BOSE C
- ICYUMWERU CYA 30 MU BYUMWERU BISANZWE BY’UMWAKA C
- ICYUMWERU CYA 29 MU BYUMWERU BISANZWE C
- ICYUMWERU CYA 28 MU BYUMWERU BISANZWE BY’UMWAKA C
- ICYUMWERU CYA 27 MU BYUMWERU BISANZWE BY’UMWAKA C
- Icyumweru cya 26 mu byumweru bisanzwe by’umwaka. c
- ICYUMWERU CYA 17. C
- ICYUMWERU CYA 16 C
- ICYUMWERU CYA १५ C
- ICYUMWERU CYA 14 C
- Icyumweru cya gatanu cya PASIKA C.
- ICYUMWERU CYA KANE CYA PASIKA UMWAKA C
- inyigisho y'icyumweru cya gatatu cya PASIKA c
- inyigisho
- Intashyo
-
▼
avr. 28
(23)
-
▼
avril
(25)
Qui êtes-vous ?
ikaze
mbifurije ikaze. Ndifuza gusangira namwe ibitekerezo cyane cyane ibijyanye n'ukwemera, inama zinyuranye mu myitwarire, utuntu n'utundi,...
Imana ibahe umugisha.
ERMO DELLE CARCERI
ASSISI
abapadiri mu gitambo cya missa bishimira Imana
orduantion dell'Abbé Claude Matabazi